Kako god nazvali to što radi - kapitalizam sile, nametanje pristupa "učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA) kao neupitne ideološke doktrine, ili tehnofeudalizam, američki predsjednik Donald Trump je uzdrmao globalnu ekonomiju kakvu poznaju u Davosu, švicarskom odmaralištu koje je sinonim za bogatstvo i moć.
Dok se Davos priprema za još jedan ekskluzivni samit, bivši britanski premijer Rishi Sunak zna iz iskustva šta mnogi izvršni direktori u jaknama luksuznog brenda Moncler, magnati hedge-fondova i milijarderi iz svijeta vještačke inteligencije (AI) već naziru.
"Stari poredak je nestao", rekao je Sunak, koji je bio na čelu zemlje koja se dugo smatrala najbližim saveznikom SAD-a. Nema više sistema zasnovanog na pravilima, u kojem smo odrasli, na koji su se privrede navikle. Što prije svi to shvate, to bolje. Nema koristi od toga da sjedimo skrštenih ruku i jadikujemo."
"Ono što smo uzimali zdravo za gotovo, nestalo je, i nismo sasvim sigurni šta će ga zamijeniti", rekao je.
Na ovoj novoj globalnoj sceni, SAD može tretirati saveznike kao neprijatelje; da prisvoje naftu Venezuele; da zahtijevaju od Danske da preda Grenland, pri čemu svaka zemlja koja im se suprotstavi može da se suoči s dodatnim carinama. Uz to, SAD može uzdrmati kompanije, tržišta i cjelokupne ekonomije običnom objavom na mreži Truth Social. Trump, kako bi naglasio svoje namjere, izjavio je upravo ovog mjeseca da ga u moći ograničava samo njegov lični osjećaj za moral.
Uprkos svemu tome, Trump je pridobio još moćnih pristalica.
Njegov nekada turbulentan odnos sa Silicijskom dolinom pretvorio se u dublji, saveznički odnos: Trumpova agenda "Amerika na prvom mjestu" u oblasti AI-ja osvojila je praktično sve tehnološke gigante, dok je Bijela kuća prešla preko svega do čega drži tradicionalna, komercijalna diplomatija, remeteći postojeći globalni poredak.
Ova realnost ogleda se i na međunarodnoj sceni u Davosu, gdje su fraze poput "stakeholder" kapitalizma (model u kojem se korporacije ne služe isključivo interesima vlasnika kapitala, već nastoje uravnotežiti potrebe svih koji su pogođeni njihovim radom, od zaposlenih i dobavljača, do lokalnih zajednica i same države, prim. prev.) i socijalne inkluzije stekle globalni značaj. U prvoj godini Trumpovog drugog mandata - a još tri su pred nama, zvanična tema Svjetskog ekonomskog foruma - "Duh saradnje", djeluje paradoksalno.
"Davos će biti slika i prilika paradoksa trenutne situacije", rekao je Sunak. "Živimo u jednom od najopasnijih doba koje pamtimo, ali i u doba najvećih transformacija."
David Malpass, bivši predsjednik Svjetske banke, jedan od simbola finansijskog poretka pod vodstvom SAD-a, koji je nastao 1944. godine radi obnove Evrope razorene ratom, rekao je da Trump mora pokazati svoju snagu kako bi promijenio "takozvani svjetski poredak". Malpass smatra da to nije nužno loša stvar.
On kaže da cilj jeste vrijedan. "Da se izađe iz živog blata elitizma i globalizma", ističe on. Tokom Trumpovog drugog mandata, najbogatiji ljudi na svijetu uvećali su svoje ukupno bogatstvo u rekordnoj mjeri.
Prethodni put kada je helikopter predsjednika SAD-a sletio u švicarske Alpe, američki predsjednik se pripremao za sukob sa švedskom aktivisticom Gretom Tunberg.
U svom obraćanju u Davosu 2020, Trump je kritikovao ono za šta se zalaže ova klimatska aktivistica, još tinejdžerka, koja je sjedila u šestom redu. On je, najavljujući novo zlatno doba za Ameriku, govorio da je strahovanje za planetu besmisleno.
Ove godine, kako bi doveli američkog predsjednika - najveću zvijezdu Davosa, i primamili ga da se vrati na ovo okupljanje donosilaca odluka i kreatora politika na visokom nivou, organizatori su Bijeloj kući obećali da će umanjiti značaj klimatskih pitanja i drugih tema koje Trump smatra dijelom "woke" pokreta (engl. woke - osviješten, aktivistički pristup koji insistira na političkoj korektnosti i inkluzivnosti, prim. prev.).
Poput foruma, koji je prilagodio svoju agendu kako bi zadovoljio predsjednika, čini se da su mnogi učesnici Davosa spremni učiniti sve što je potrebno da zaštite i proguraju svoje interese u njegovom novom svijetu izrazite neizvjesnosti.
Mark Benioff, koji važi za oličenje "čovjeka iz Davosa", prošao je put koji je danas postao pravilo u direktorskim foteljama, naročito otkako je Silicijska dolina skrenula udesno. Nekada glasni zagovornik ciljeva i kandidata demokrata, Benioff, izvršni direktor i suosnivač softverske kompanije Salesforce Inc, okrenuo se Trumpu. Ovaj milijarder je čak podržao Trumpov poziv da se u San Francisko pošalju pripadnici Nacionalne garde, grad nad kojim dominira silueta Kule Salesforce (sjedište istoimene kompanije za softver; simbol Silicijske doline i sa 326 metara najviša zgrada u San Francisku, izgrađena 2018, prim. prev.).
U oktobru se Benioff, nakon oštrih kritika, izvinio zbog podrške slanju Nacionalne garde i zamolio Trumpa da preispita svoje stavove. Kasnije tog mjeseca, večerao je s predsjednikom u Tokiju.
U Davosu, Benioff želi da Trump jasno stavi do znanja da će ubuduće SAD stavljati američke kompanije na prvo mjesto. "Želim da i dalje vidim da američke kompanije još uvijek imaju prioritet", rekao je Benioff.
Poruka je primljena. Kada je objavljeno da Trump ide u Davos, veliki igrači iz svijeta politike i biznisa požurili su da rezerviraju karte. Više od 60 šefova država planira da se pojavi, dok organizatori foruma predviđaju najveći odziv u svojoj historiji.
"Pošto je Trump rano najavio svoj dolazak, sada svi šefovi država hrle ovamo da se sastanu s njim", rekao je Benioff, čiji softver se koristi za potrebe mnogih operacija foruma.
Portparol foruma je rekao da nijedna vlada ne utječe na agendu sastanaka i da su zadovoljni što ponovo dočekuju predsjednika Trumpa.
U igri je mnogo novca. Prošle godine Davos je brujao o DeepSeeku, kineskom startupu koji se suprotstavlja američkom OpenAI-ju. Kineski sektor AI nastavio je razvijati jeftine modele AI otvorenog koda, ugrožavajući finansijske izglede konkurenata u Silicijskoj dolini.
Od tada, Trumpova administracija je nastojala suzbiti kineske ambicije u domenu AI-ja tako što je druge zemlje, posebno bogate države sa zalihama nafte na Bliskom istoku, podsticala da kupuju američke čipove i softver. Trump je uveo industrijsku politiku koja je ranije bila nezamisliva, uključujući i stjecanje državnog udjela u Intel Corp. Primorao je kinesku kompaniju ByteDance Ltd. da proda svoj TikTok, što je Peng Xiao, izvršni direktor G42, AI giganta iz Abu Dabija, nazvao hrabrim i pametnim potezom. Njegova firma je dobila licence za najnovije čipove kompanije Nvidia Corp. pošto se obavezala da će nabaviti američku tehnologiju. (MGX, fond iza koga stoji G42, investitor je u novom TikTok entitetu.)
Trump je dugo s prezirom gledao na evropsku elitu, ali njegov animozitet je sada zvanična politika Bijele kuće.
Tehnologija, kao jedno od ključnih polja nadmetanja u globalnoj igri 21. vijeka, posebno zabrinjava evropske lidere. Oni strahuju da će evropski blok izgubiti značaj i da bi mogao postati američki vazal u oblasti AI-ja. Nije da takva perspektiva brine Trumpovu administraciju i njene prijatelje iz Silicijske doline.
"Suštinski se ne slažemo s evropskim pristupom softverskoj industriji", rekao je Jacob Helberg, podsekretar u State Departmentu zadužen za ekonomska pitanja, i osoba iz Silicijske doline koja se pridružila administraciji. "Evropa se upravo upustila u ucjenjivanje američkih kompanija. Ova administracija je jasno stavila do znanja da to nije moguće. Amerikanci vole Evropu, ali i Evropa mora uzvratiti Americi ljubav."
Na radost američkih tehnoloških firmi, Washington lobira da se ublaže antimonopolski zakoni i zakoni o društvenim mrežama u Evropi. Zvaničnici Evropske unije tvrde da to potkopava demokratski proces bloka.
Ponovno uspostavljanje veza između Washingtona i Silicijske doline bit će jasno predočeno. Nova osovina moći prijeti da mjesta poput Davosa pretvori u zatvoreni krug u kojem odzvanja samo jedan specifičan američki pogled na svijet, upozorila je Martha Lane Fox, britanska preduzetnica koja je bila članica upravnog odbora Twittera u vrijeme kada ga je preuzeo Elon Musk. Nekada su direktori tehnoloških firmi tvrdili da im je bitno da prave inovativne proizvode, a da vlade treba da brinu o svemu ostalom. Više nije tako.
"Dugo je Silicijska dolina htjela da se pretvara da je neutralna", rekla je Lane Fox. "S tom fiktivnom neutralnošću je gotovo."
Ipak, zagovornici, tvorci i oni koji imaju najviše koristi od globalizacije, u Davosu su prihvatili stav "ja prvo" i antiglobalizam sa strašću pravovjernog preobraćenika. Za obične smrtnike koji nikada ne dolaze na švicarski "čarobni brijeg", ovako brz preokret može djelovati kao potvrda njihovih najgorih sumnji.
Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, smatra da su mnogi obični ljudi počeli gledati na okupljanja poput Davosa kao na još jedan primjer kako bogati i moćni brinu samo o sebi. (Schwab je podnio ostavku u aprilu prošle godine uslijed neslaganja s upravnim odborom.)
"Građani govore o 'njima' - elitama, establišmentu, 'onima u Davosu' - kao da su druga vrsta", piše Schwab u svojoj novoj knjizi objavljenoj prošle sedmice. "U takvoj atmosferi, svaka greška ili nesporazum onih na vlasti tumače se ne kao ljudska greška, već kao dokaz zle namjere."
Douglas Rushkoff, hroničar dešavanja u svijetu tehnologija i pisac koji je kritikovao utjecaj Silicijske doline i "maštarije" njenih tehnokrata, kaže da tipičan čovjek Davosa radi ono što je oduvijek radio: prilagođava se svakoj moći koju može iskoristiti kako bi progurao svoje interese.
Jučer je važila globalizacija. Danas, to je Amerika na prvom mjestu. Evoluiraj ili umri, rekao je Darwin.
Ili, kako Rushkoff kaže: "Opstanak najbogatijih."
- U pisanju pomogli Brody Ford, Jan-Henrik Foerster i Peter Eichenbaum.