Nedavna kršenja NATO zračnog prostora od strane Rusije potaknula su Europu na ubrzanu izgradnju tzv. "drone walla" na istočnoj granici Saveza. Glavni proizvođači oružja pozdravili su ovu inicijativu, naglašavajući kako bi nova politika mogla postati ključan odgovor na sve veće sigurnosne prijetnje.
Podsjetimo se, europski obrambeni sektor prolazi kroz duboku transformaciju. Rat u Ukrajini, rastuće geopolitičke napetosti i smanjenje oslanjanja na američku vojnu podršku tjeraju članice NATO-a da ubrzano ulažu u dronove i protuzračne sustave. Samo u 2025., europski NATO saveznici u prosjeku će izdvajati 2,2 posto BDP-a za obranu, dok će Estonija, Latvija i Poljska premašiti 4,7 posto.
Za ulagače, to znači da obrambeni sektor ostaje u fokusu unatoč već visokim valuacijama i velikom rastu cijene posljednjih godina
Od etabliranih divova do novih inovatora: tko privlači kapital
Europski obrambeni sektor posljednjih godina izlazi iz sjene i sve češće ulazi u investicijske portfelje. Razlog nije samo rastuća geopolitička nestabilnost, već i strukturna promjena sigurnosne politike unutar EU i NATO-a.
U samom središtu tog procesa nalaze se Airbus i Leonardo, ključni igrači u projektima poput Eurodronea i borbenog sustava nove generacije FCAS. Njihov angažman osigurava dugoročne ugovore, a postupno povlačenje zastarjelih platformi dodatno potiče prihode. Leonardo je pritom proširio fokus na AI-dronove i partnerstvo s turskim Baykarom, ciljajući na brzo rastuće europsko UAV tržište vrijedno oko 100 milijardi dolara.
Thales i Rheinmetall šire poslovanje na digitalno bojište, gdje algoritmi i softverska rješenja sve češće imaju jednaku težinu kao i tradicionalno naoružanje. Njihova ekspertiza u sustavima ciljanima umjetnom inteligencijom svrstava ih među lidere u segmentu hibridnog ratovanja koje je prioritet EU obrambene strategije.
Saab iz Švedske aktivno se uključuje u europske inicijative jačanja obrane i vidi "drone wall" kao priliku za suradnju i dodatni rast. Tvrtka je poznata po fleksibilnosti i inovativnosti u nišnim segmentima obrane. Pored ovih poznatih obrambenih divova, istaknuli smo i jednu zanimljivu obrambenu francusku kompaniju koja je nadmašila i rast najpopularnijih dionica ove godine. Exail je nekada djelovao primarno u civilnom i istraživačkom okruženju, od mapiranja podmorja do robotske inspekcije teško dostupnih područja. Međutim, posljednjih godina kompanija je sve snažnije usmjerila fokus prema obrambenoj industriji. Porast potražnje za naprednim rješenjima u protuminskom ratovanju na moru i autonomnim sustavima otvorio je ogroman prostor u obrambenom sektoru, a Exail je imao spremne proizvode i know-how da odgovori na te potrebe.
Iako su valuacije tih kompanija već snažno porasle od početka godine, analitičari procjenjuju da prostor za rast i dalje postoji. Razlog leži u višegodišnjim ugovorima i strateškoj autonomiji koju Europa želi postići u obrani.
AI i autonomni sustavi otključavaju novu vrijednost za ulagače
Jasno je da ovo više nije samo entuzijazam malih ulagača. Institucionalni investitori i velike banke otvoreno su optimistični, a potrošnja na obranu u Europi nije prolazni trend. Ipak, ostaju dva pitanja.
Jedno od najčešće postavljanih pitanja u financijskim krugovima jest može li se obrana smatrati "recession-proof" sektorom. Odgovor je da. Radi se o jednom od rijetkih područja u kojem nacionalni proračuni rastu čak i kada šira ekonomija stagnira. To je politički neupitno, osobito u sadašnjim okolnostima. Obrana možda nije potpuno otporna na sve udarce, ali u vrijeme recesije ostaje jedinstveno zaštićena.
Drugo pitanje je, je li prekasno za ulaganje u obrambene dionice? Neki će reći da je eksplozivna faza već iza nas, dok drugi tvrde da "pametni kapital" tek sada ulazi. Ono što je sigurno, je da tvornice koje se danas grade počinju isporučivati tek 2027. godine, a proračuni koji se potpisuju sada protežu se do 2030. godine. Dakle, ulagatelji koji na obranu gledaju kao na tehnološki "rally" mogli bi propustiti prirodu rasta samog obrambenog sektora, a on je spor, postupan i u potpunosti poduprt državom.
Ulaganje u europske obrambene dionice danas možda neće donijeti takve povrate kakvi su zabilježeni početkom 2023. Ali sve je jasnije da sektor više nije toliko cikličan već strateški. Oni su u samom središtu najozbiljnijeg industrijskog i političkog projekta Europe još od uvođenja eura.
Pitanje stoga nije samo jesmo li propustili uzlet, nego razumijemo li novo normalno. A za one koji ga razumiju i koji traže stabilnost u nestabilnom svijetu, dugoročno financiranje i otpornost na makroekonomske šokove obrana ostaje zanimljiv sektor.
.webp){kind=icon}
