Nakon što se usredotočio na provođenje imigracijskih mjera i povećanje deportacija tokom većeg dijela svog drugog mandata, američki predsjednik Donald Trump očekuje se da će gurati nove mjere koje preokreću program H-1B viza, kamen temeljac sistema imigracije temeljenog na zaposlenju, koji omogućava američkim kompanijama zapošljavanje visokoobrazovanih stranih radnika za specijalizirana zanimanja.
Planira potpisati proglas kojim se zahtijeva nova naknada od 100.000 dolara za podnošenje zahtjeva za H-1B radnike te tvrdi da zlouporaba programa istiskuje američke radnike prema dužnosniku Bijele kuće upoznatom s tim pitanjem.
Šta je tačno program H-1B viza?
Uveden 1990., program H-1B viza jedan je od niza američkih imigracijskih inicijativa stvorenih tokom 20. stoljeća kako bi se riješili određeni nedostaci radne snage. Ostali su omogućili zapošljavanje privremenih poljoprivrednih radnika iz Meksika tokom Drugog svjetskog rata, pastira uglavnom iz Španjolske 1950-ih, te medicinskih sestara, od kojih su mnoge došle s Filipina, 1990-ih. Danas poslodavci mogu podnijeti zahtjev za dovođenje stranaca za privremene poljoprivredne poslove u sklopu programa H-2A i radnika za druge vrste privremenih poslova, uključujući sezonske poslove u sklopu programa H-2B.
H-1B vize primarno koristi tehnološka industrija, čiji čelnici kažu da nedostaje stručnjaka s naučnim znanjem, matematike i računarstva, dakle ITZ sektor. "Računalno povezani" poslovi činili su oko 65 posto odobrenih H-1B viza u fiskalnoj 2023. godini. Kandidati moraju imati barem diplomu prvostupnika. Vize su privremene, traju do šest godina, ali se mogu neograničeno produžavati ako je kompanija sponzorirala zahtjev radnika za zelenu kartu na temelju zaposlenja za stalni boravak u SAD-u.
Zašto je izbila tolika panika?
Mislilo se da će se viza plaćati 100 hiljada po osobi po godini (svaki put kada se obnavlja viza), to bi dakle za najveće kompanije korisnike vize značilo ogroman utjecaj ako bi one to plaćale, recimo Amazon s oko 10 hiljada viza svake godine bi plaćao oko milijardu dolara, što je oko dva posto trenutne godišnje dobiti - svake godine.
Je li vrijeme za prodaju američkih IT dionica?
Ne, treba odvojiti buku na marketu i signal. Zašto ovo nije toliko big deal za njih? Karoline Leavitt, voditeljica odnosa s javnošću u Bijeloj kući, objavila je bitne informacije: nije godišnji nego jednokratni fee i to samo za one koji se prvi put prijavljuju - dakle ne bi trebalo imati neki veliki utjecaj na američki Big tech.
Ova izjava objašnjava zašto dionice tih kompanija nisu znatnije reagirale nakon ove vijesti.
Ko onda gubi s ovim?
Startupi i indijske kompanije - s obzirom na to da iz Indije dolazi najviše ovih viza. Indijske IT kompanije (Infosys, Wipro, TCS, HCL...) masovno koriste H-1B da bi slale svoje inženjere i konsultante u SAD, i za njih je ovaj problem značajan iz dva razloga.
Prvi je volumen - one apliciraju na hiljade novih H-1B viza godišnje, pa se tih 100 hiljada dolara po osobi multiplicira u ozbiljan trošak. A drugi je cjenovna konkurentnost - njihov model se temelji na tome da nude jeftiniji radni sat visokokvalificiranih ljudi. Ako im se ulazni trošak u SAD poveća, gube dio prednosti pred lokalnim američkim radnicima.
Startupi koji žele privući ključne inženjere, jer njima dati taj iznos unaprijed može biti prepreka s obzirom na to da svaki dolar finansiranja trebaju koristiti za razvoj i širenje proizvoda, a ne radnu snagu.
Šta će to značiti za već poljuljano američko tržište rada?
Manji dotok kvalificiranih radnika iz inozemstva znači veći pritisak na domaće talente (veća pregovaračka moć, više plate, veći troškovi za poslodavce).
Rizik od offshoringa raste, umjesto da dovedu ljude u SAD, firme bi mogle širiti timove u Indiji, istočnoj Evropi ili LatAmu. To znači potencijalno manje radnih mjesta i poreznih prihoda u SAD-u.
Kako funkcionira H-1B program?
Poslodavci moraju podnijeti zahtjev vladi za svakog radnika kojeg žele zaposliti putem H-1B vize. Nove vize izdane svake godine ograničene su na 65.000 - plus dodatnih 20.000 viza za one s magistarskom diplomom ili višom iz SAD-a. Potražnja poslodavaca daleko premašuje tu granicu pa oni moraju registrirati potencijalne radnike u godišnjoj lutriji, procesu koji se preselio online 2020. godine.
Kompanije su podnijele više od 470.000 prihvatljivih prijava za lutriju viza za fiskalnu 2025. godinu.
H-1B vremenska linija

Izvor: Američka služba za državljanstvo i imigraciju
Šta još administracija Donalda Trumpa želi promijeniti?
Očekuje se da će Trump naložiti Ministarstvu rada pokretanje novih pravila o minimalnim platama potrebnim za H-1B radnike. Sličan pokušaj povećanja najnižih potrebnih plata za H-1B radnike tokom prve Trumpove administracije blokirali su savezni sudovi zbog proceduralnih povreda.
Ministarstvo domovinske sigurnosti već je signaliziralo planove za izdavanje prijedloga regulacija kojima bi se ukinula nasumična lutrija za dodjelu H-1B viza. Poslovne skupine upozorile su da bi prijedlog o ukidanju lutrije i usmjeravanju viza prema bolje plaćenim poslovima tokom Trumpovog prvog mandata prekinuo zapošljavanje nedavno diplomiranih stranih studenata na američkim fakultetima.
Koji su argumenti za i protiv H-1B programa viza?
Poslovne skupine podržavaju program, ali kažu da ga je potrebno proširiti jer kvote za H-1B vize, kao i za zelene karte ograničavaju njihovu sposobnost da popune ključne nedostatke radne snage. Pristaše programa citiraju istraživanja koja pokazuju da stručnjaci primljeni u sklopu programa - uglavnom radnici koji su se preselili u SAD radi studija ili poslijediplomskih programa - donose koristi zemlji. Pokazalo se da podnose više prijava za patente nego njihovi kolege te povećavaju šanse startupa da dobiju finansiranje i osvoje patente. Njihova inovacija i produktivnost, pokazano je, dovode do nižih troškova za potrošače.
Kritičari programa, s desnice i s ljevice, napadaju ga jer potkopava zaposlenost kvalificiranih američkih radnika.
U decembru 2024. izbio je spor na društvenoj platformi X između Trumpovih novih saveznika u tehnološkoj industriji i tradicionalnijih Trumpovih lojalista oko vrijednosti H-1B viza. Do toga je došlo nakon što je Trumpova pouzdanica i desničarska influencerica Laura Loomer kritizirala Trumpovo imenovanje Srirama Krishnana, indijsko-američkog investitora, za njegovog savjetnika za umjetnu inteligenciju.
Krishnan se zalagao za više stranih kvalificiranih radnika u američkoj tehnološkoj industriji i podržava ukidanje kvota za zelene karte po državama. Godišnja granica za zelene karte temeljene na zaposlenju iznosi 140.000, a samo sedam posto od njih može se dodijeliti pojedincima iz jedne države. To je stvorilo značajan zaostatak za zemlje s velikim populacijama, poput Indije, primjerice.
Elon Musk, izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, uključio se na X kako bi agresivno branio legalnu imigraciju za popunjavanje "teškog nedostatka" talenata u SAD-u, dok je istovremeno vrijeđao njene kritičare. Trump, nakon što je pokušao ograničiti program viza tokom svog prvog predsjedničkog mandata, uključio se i rekao da je "uvijek bio za vize" i da ih je koristio mnogo puta.
--Uz pomoć Andrewa Kreighbauma.