U sedmici iza nas je prva neradna nedjelja, koja je izuzeta iz Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, a zbog koje se još uvijek polemiše ko gubi, a ko dobija, te je li ovako uređena (ne)zakonita. Kako stvari stoje, neradna nedjelja bi mogla neke poslodavce potaknuti na tužbe, a treba napomenuti da nije u skladu sa Zakonom o radu.
Zakon o unutrašnjoj trgovini je naišao na brojne kritike koje su se, između ostalog, odnosile na to da nisu svi trgovci oslobođeni rada nedjeljom te da se krše osnovna radnička prava. To se vidjelo i iz poteza pojedinih trgovački centara koji su neradnu nedjelju "kompenzirali" produženjem radnog vremena već prvog radnog dana.
Marin Bago, predstavnik Udruge za zaštitu potrošača "Futura", za Bloomberg Adriju je kazao da bi nakon ovakve "neradne" nedjelje neki poslodavci mogli pokrenuti tužbe. Mada se još uvijek ne može govoriti o tome kakav bi bio ishod takve tužbe, jasno je da se zbog puno izuzetaka u Zakonu otvara prostor za takvo nešto.
Ono što se, prema njegovom mišljenju, trenutno može očekivati, jeste da će zakon doživjeti promjene, jer ovakav teško da može donijeti dobro.
Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, kazao je da Zakon o unutrašnjoj trgovini, kojim se propisuje neradna nedjelja za sektor trgovine, nije u skladu sa Zakonom o radu, jer zadire u pitanja radnih odnosa koja su isključivo u nadležnosti Zakona o radu.
Smatra da su pitanja radnih i neradnih dana, kao i raspored radnog vremena, već regulirani kroz odredbe Zakona o radu. Prema članu 36. Zakona o radu, radno vrijeme može biti raspoređeno na pet ili šest radnih dana, dok je članom 46. predviđeno pravo radnika na sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno.
Fiskalne reforme i minimalna plata
U FBiH je predstavljen i novi Nacrt zakona o fiskalizaciji, a koji, kako Vlada FBiH najavljuje, podrazumijeva i online fiskalizaciju, suzbit će utaju poreza, odnosno maksimalno minimizirati ovaj dio neformalnog tržišta, kao i suzbiti nelojalnu konkurenciju.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran je na Zakonu o fiskalnim sistemima iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine i kao takav je zastario i ne odgovara trenutnom stanju i potrebama tržišta.
Zakon o fiskalnim transakcijama, kako stručnjaci kažu, zasigurno je bolja verzija od trenutnog Zakona o fiskalnim sistemima. Osim što će donijeti mnogo modernih rješenja, koja će olakšati fiskalizaciju, koja je prvi korak ka fiskalnoj reformi, one neće pasti na teret građana, jer se primarno najveća pažnja treba usmjeriti ka reformi javnih rashoda.
Vlada Federacije BiH je donesene nacrte zakona nazvala ''prvim korakom'' u fiskalnoj reformi, a dosta je tih koraka koji se još moraju napraviti.
"Do sada se nekako sav taj teret prebacivao na poslodavce, donošenjem obaveznog iznosa minimalne plate koju poslodavac mora isplatiti radniku, koji, istini za volju, nije baš veliki, ili donošenjem Uredbe kojom je poslodavac bio u mogućnosti radnicima isplatiti određeni iznos pomoći bez obaveze plaćanja poreza i doprinosa", kazao je za Bloomberg Adriju Denis Zukić, izvršni direktor u Konsultantskoj kući FEB d.d, te naglasio da poslodavci nisu socijalne ustanove da radnicima isplaćuju pomoć, već naknadu za rad, te u tom kontekstu poslodavci i traže smanjenje stope doprinosa, poreza i drugih parafiskaliteta, kako bi sredstva koja inače uplaćuju fondovima mogli preusmjeriti na platu radnika.
Kada govorimo o minimalnoj plati, minimalac u Bosni i Hercegovini (BiH), izvjesno je, bit će povećan. O iznosima se još pregovara. Za Federaciju BiH najavljeno je da od 1. januara 2025. godine radnici neće moći primati manje od 1.200 KM i to, trenutno, znači povećanje primanja za zaposlene u sedam djelatnosti. U Republici Srpskoj se spominje minimalac od 1.050 KM, a njega trenutno nemaju radnici u dvije oblasti.
Prosječna mjesečna neto plata u BiH za septembar 2024. godine iznosila je 1.382 KM i u odnosu na septembar prošle godine nominalno je viša za 9,3 posto. Realno je na godišnjem nivou rasla za 8,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U najnovijoj BBA analizi dotakli smo se kvalifikovane radne snage, koja postaje sve veći problem u razvoju evropske privrede. Trenutno 18 posto proizvodnih i 27 posto uslužnih kompanija EU navodi manjak radne snage kao najveći problem u poslovanju. Prema trenutnim podacima, može se reći da rade svi koji žele raditi. Zaposlenost na nivou EU je na historijskom nivou od 75,3 posto. S druge strane, nezaposlenost je također na najnižim nivoima - 5,9 posto. Što se tiče Adria regije, tržište rada je gotovo iscrpljeno u Sloveniji i Hrvatskoj, dok je u ostatku regije sve uže.
Smjena na čelu Željeznica FBiH, ERS poslovao u plusu
Treći kvartal godine vrijeme je da se sumiraju rezultati poslovanja kompanija. Distributivna preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), odnosno operateri distributivnog sistema, završili su treći kvartal ove godine u plusu. Najveći rast dobiti u odnosu na isti period lani imao je Elektro Doboj, a dobit je rasla i kod Elektrokrajine Banja Luka, koja muku muči s nagomilanim gubitkom iz prethodnih godina. Pad dobiti registriran je kod Elektro Bijeljine i Elektrodistribucije Pale, dok Elektrohercegovina Trebinje još nije izvijestila o kvartalnom rezultatu.
Pruga na relaciji Sarajevo - Ploče, koja je oštećena uslijed nedavnih poplava i bujica, još nije popravljena, zbog čega najviše ispaštaju privrednici, a gubici za ekonomiju se samo gomilaju.
Mjesec nakon razornih poplava još uvijek nema projekta po kojem bi se trebala raditi rekonstrukcija pruge, a ni odgovora kada će bh. privreda imati na raspolaganju željeznički saobraćaj. Zbog pritiska i nedjelovanja na sanaciji, Vlada FBiH je smijenila direktora Željeznica FBiH Enisa Džafića.
Privrednici imaju problema i kada je riječ o deviznim propisima. Devizni propisi u Bosni i Hercegovini (BiH) su zastarjeli u odnosu na trenutne privredne potrebe i savremena privredna kretanja te su kao takvi ozbiljna prepreka za funkcioniranje platnog prometa s inozemstvom. Privrednici smatraju da je potrebno hitno izmijeniti trenutne propise, jer zbog prepreka koje su prisutne, BiH svakodnevno gubi značajne strane investicije. Izmjene trebaju da doprinesu jednostavnijim i sigurnijim transakcijama na međunarodnom tržištu, koje bi potaknule ekonomski rast i privukle investicije.
Trenutnim deviznim propisima i njihovim ograničenjima otežava se plaćanje i primanje deviza iz inozemstva, što predstavlja problem i za građane i za privredu.
Privrednici RS-a imaju zahtjeve od Vlade
Stanogradnja i izgradnja poslovnih kompleksa u BiH ne miruje. Banja Luka je ta koja posljednjih godina doživljava ekspanziju gradnje, ne samo pojedinačnih stambenih objekata, već i cijelih stambeno-poslovnih kompleksa koji zadovoljavaju najveći niz potreba budućih stanara.
Pisali smo vam o tome kako u gradu na Vrbasu kupci mogu naći nekretnine u standardnim stambenim naseljima, kao i u luksuznim kompleksima, koji su pri kraju ili čija je gradnja u toku.
Bliži se kraj godine, polako će se sumirati rezultati, ali i praviti planovi za narednu godinu. Kada govorimo o planovima privrede, privreda u Republici Srpskoj od vlasti traži da prioritetno provede reforme iz tri ključne oblasti kako bi bila unaprijeđena konkurentnost domaćih kompanija, uspostavljena održivost i otpornost te osnažen ljudski kapital i socijalne politike.
Iz Privredne komore Republike Srpske uputili su Vladi prijedloge i očekuju da budu uvaženi prilikom kreiranja Programa ekonomskih reformi za period od 2025. do 2027. godine. Sigurni smo da ćemo u danima pred nama pratit šta će se od ovog realizirati.
Ulaganje u kriptovalute
Posljednjih sedam dana ulagači na kripto tržištu imaju razloga za slavlje. Poznata kriptovaluta bitcoin skočila je do rekordnog nivoa, a rast bilježe i ostale kriptovalute. Razlog tome je Donald Trump. I u narednom periodu pratit ćemo stanje rasta kriptovaluta i utjecaja nove politike SAD-a na njih.