Dok je svijet u utorak posmatrao kako razljućeni građani Nepala jure po ulicama Nepala i pale državne institucije i rezidencije zvaničnika, svjetski mir je bio na ivici ratne provalije, i to zbog dva incidenta u srcu Evrope i na Bliskom istoku.
Prvi se dogodio kada su, kako tvrde poljske vlasti, ruski dronovi Shahed iranske proizvodnje narušili zračni prostor Poljske, zbog čega su Poljaci aktivirali sopstvenu i protuzračnu odbranu i avijaciju NATO-a kako bi oborili te bespilotne letjelice, što se prvi put dogodilo od početka rata u Ukrajini. Drugi se dogodio na Bliskom istoku, kada je Izrael bombardirao zgradu u rezidencijalnom dijelu katarske prijestonice Dohe, gdje je trebalo da se nalazi pregovarački tim radikalne palestinske islamističke organizacije Hamas.
I dok u prvom napadu nije bilo žrtava, ali su se Rusija i NATO našli najbliže sukobu otkad je počela ruska invazija na Ukrajinu prije tri i po godine, u drugom napadu je poginulo šest osoba, među kojima nisu bili visoki funkcioneri Hamasa koje je ciljala izraelska unutrašnja obavještajna služba Shin Bet. Umjesto Hamasovih pregovarača, u napadu su, između ostalih, poginula tri tjelohranitelja, jedan katarski obavještajni oficir i sin jednog od rijetkih preživjelih lidera Hamasa.
Ono što povezuje ova dva događa jeste to da oba imaju potencijal da izazovu sukobe širih, ako ne i svjetskih razmjera, pri čemu su kao glavni "kockari" svjetskim mirom u analizama označeni ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Rat protiv Hamasa postaje 'globalan'
Izrael je priznao da je operacija, navodno pod kodnim imenom "Samit vatre", bila usmjerena na nekoliko visokih lidera Hamasa, dok su katarsko ministarstvo vanjskih poslova i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres osudili napad kao "flagrantno kršenje" međunarodnog prava. Turska je otišla dalje, nazivajući napad "državnim terorizmom". Čak ga je i Njemačka, poslovično naklonjena Izraelu, proglasila "neprihvatljivim".
Bloomberg
To je bio prvi put da je Izrael napao mete na tlu Katara, pri čemu je zvaničnoj Dohi i cijelom svijetu poslao najmanje dvije poruke. Prva je da je izraelski rat s Hamasom postao "globalan" te da to što je katarska diplomatija godinama bila koristan posrednik, a Doha utočište za dio političkog vrha Hamasa, više nije prihvatljivo.
Druga poruka se čini još kontroverznijom, jer je Izrael htio ubiti Palestince koji su razmatrali najnoviji američki prijedlog o prekidu vatre. Drugim riječima, Izraelci su time svjesno za metu uzeli sam mirovni proces i katarsku arhitekturu posredovanja, koja je podržavala uspostavljanje bar kratkih pauza u izraelskoj invaziji na Pojas Gaze.
Uprkos tome što je Donald Trump u prvoj javnoj reakciji insistirao da je "veoma nezadovoljan svakim aspektom", vrlo brzo se saznalo da je Izrael prije napada o tome informirao Amerikance, a da su Amerikanci informirali Katar 10 minuta nakon napada.
U objavi na društvenoj mreži X, izraelski premijer je pokušao uvjeriti javnost da nisu tačni navodi da su Amerikanci odobrili ovaj napad.
"Akcija protiv glavnih terorističkih vođa Hamasa bila je potpuno nezavisna izraelska operacija. Izrael ju je pokrenuo, Izrael ju je sproveo i Izrael preuzima punu odgovornost", napisao je Netanyahu.
Dozvoliti Izraelu da bombardira glavni grad Katara je poprilično rizičan potez za Trumpa, ne samo zbog toga što je toj zemlji najveća i strateški najvažnija američka vojna baza u regiji, već i zbog ostalih arapskih zemalja u regiji s kojima su SAD i Izrael sklopili Avramove sporazume. S druge strane, Trump je meka srca prema Izraelu, između ostalog i zbog toga što im Izrael daje snažno uporište na Bliskom istoku i pruža ogromne koristi u pogledu pristupa vojnim inovacijama i izraelskim obavještajnim podacima.
"Jednostrano bombardiranje Katara, suverene države i bliskog saveznika SAD-a, koja naporno radi i hrabro preuzima rizike zajedno s nama kako bi posredovala u postizanju mira, ne doprinosi ciljevima ni Izraela ni Amerike", napisao je Trump na mreži Truth social, dodajući da, međutim, eliminiranje Hamasa "koji je profitirao na patnji stanovnika Gaze" jeste vrijedan cilj. "Odmah sam naložio specijalnom izaslaniku Steveu Wittkofu da obavijesti Katar o predstojećem napadu, što je on i učinio, ali nažalost, prekasno da bi napad bio zaustavljen."
Torpedovanje mirovnih pregovora
Bombardiranjem Katara, Izrael je torpedovao sve mirovne pregovore koji su do sada vođeni u regiji, smatra komentator belgijskog dnevnog lista "De Standaard" Jorn de Cock, dodajući da je Katar dobio podršku od ostalih zemalja Zaljeva s kojima je Izrael 2020. uspostavio odnose godine kroz "Avramove sporazume".
Bloomberg
"Izraelski premijer Benjamin Netanyahu voli naglašavati kako želi proširiti ove sporazume na druge arapske zemlje. Ali svojom nemilosrdnom politikom on dovodi u opasnost cijeli koncept", ističe belgijski komentator.
Njegov njemački kolega Bernd Doerries smatra da je Izrael čak odustao od svog cilja normalizacije odnosa s arapskim državama te da je ovaj napad probudio strahove među susjedima Katara da bi sukob mogao da se proširi na njihove zemlje, to jeste da su oni sljedeće mete Izraela.
"Njihova ekonomija se zasniva na izvjesnosti da su sigurno utočište u nesigurnoj regiji. To bi sada moglo biti gotovo. Katar je objavio da zasad obustavlja svoje posredničke napore u Gazi. Egipat, drugi posrednik, više puta je prijetio Netanyahuu posljednjih dana. Uskoro možda neće ostati niko da posreduje. I niko u Hamasu ko bi još uvijek mogao pristati na prijedloge", ističe Doerries za njemački dnevni list "Sueddeutsche Zeitung". "Čini se da je to Netanyahuov pravi cilj."
Izraelska vlada je očigledno odlučna da ostvari svoje ciljeve do samog kraja, bez obzira na Trumpove pritiske da što prije okonča rat i na to što je sve veći broj zemalja i političkih organizacija šokiran njenom brutalnošću prema civilima u Gazi.
Što se tiče Katara, izraelski napad je shvaćen gotovo lično, jer je suštinski uništena katarska uloga posrednika. Štaviše, napad je udario u srž globalnih diplomatskih normi, prijeteći da ima mnogo šire i ozbiljnije posljedice.
Ovo je nova logika eskalacije, ocjenjuju pojedini posmatrači. A upravo to može da se zaključi i za prekjučerašnja događanja u poljskom zračnom prostoru.
Putinovo testiranje NATO-a
Incident s ruskim dronovima je, kako je ocijenio poljski premijer Donald Tusk, doveo njegovu zemlju najbliže otvorenom sukobu od kraja Drugog svjetskog rata. Upad u poljski zračni prostor je, rekao je, "test na koji NATO mora da odgovori". U jučerašnjem izvještaju poljskom parlamentu, Tusk je naveo da je 19 ruskih dronova ušlo u zračni prostor Poljske, pri čemu su poljski, italijanski i holandski avioni poslati da ih presretnu, oborivši "do četiri drona".
Bloomberg
To je prvi put da je ruska vojna oprema oborena iznad teritorije jedne zemlje NATO-a.
"Dronovi koji su predstavljali direktnu prijetnju su oboreni. U stalnom sam kontaktu s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom i našim saveznicima", prenosi Reuters Tuskove riječi i ocjenu da je Poljska spremna reagirati na bilo kakve napade ili provokacije. "Suočavamo se s provokacijom velikih razmjera. Spremni smo odbiti takve provokacije. Situacija je ozbiljna i niko ne dovodi u pitanje da se moramo pripremiti za različite scenarije".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga izjavio je da ruski dronovi koji tokom napada na Ukrajinu ulaze u Poljsku pokazuju da ruski predsjednik prolazi nekažnjeno za svoje djelovanje i nastavlja širiti rat.
"Putin samo nastavlja da eskalira, širi svoj rat i testira Zapad", naveo je Sibiga.
S druge strane, Reuters je, pozivajući se na neimenovani izvor, objavio da NATO ne tretira upad ruskih dronova na teritoriju Poljske kao napad, te da preliminarni izvještaj ukazuje na namjerni upad od šest do deset bespilotnih ruskih letjelica.
Evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius pozvao je na hitnu izgradnju "zida protiv dronova" duž istočnog krila Evropske unije.
"Rusija još jednom testira pogranične države, EU i NATO. Sarađivat ćemo s državama članicama, pograničnim zemljama i Ukrajinom. Rusija će biti zaustavljena", poručio je.
Bloomberg
Zvanična Moskva, međutim, ističe da Poljska nije predstavila dokaze da su oboreni dronovi ruski te da su ruski dronovi napali vojne objekte na zapadu Ukrajine, ali da nije planirano da pogodi ciljeve u Poljskoj. Ministarstvo odbrane Rusije navodi da ruski dronovi, koji su "navodno prešli" granicu Poljske, imaju domet ne veći od 700 kilometara.
Oglasio se i načelnik Generalštaba Bjelorusije Pavel Muravejko, tvrdeći i da su bjeloruski sistemi protuzračne odbrane oborili nekoliko "zalutalih" bespilotnih letjelica "koje su izgubile kurs uslijed dejstva sredstava za elektronsko ratovanje".
Ovo, međutim, nije prvi put da je Rusija optužena za kršenje poljske teritorije u operacijama protiv Ukrajine. U novembru 2022. godine, raketa je pala na poljsku stranu ukrajinske granice, usmrtivši dvije osobe. Ukrajina je odmah pozvala NATO da aktivira Član 5 o kolektivnoj odbrani, ali se ispostavilo da su Rusija i SAD već bili u kontaktu i utvrdili da je zalutala raketa, zapravo, došla iz Ukrajine. Svaka priča o akciji NATO-a je obustavljena, iako nikada nije razjašnjeno je li se dogodilo nesretno ili, kako su neki tvrdili, operacija Ukrajine "pod lažnom zastavom" kako bi se pokušao izazvati odgovor NATO-a.
Bloomberg
"Iako ponekad koristi zastrašujuću retoriku, NATO je dosad bio generalno oprezan u pogledu pokretanja bilo kakvog vojnog odgovora koji bi se mogao smatrati početkom totalnog sukoba između NATO-a i Rusije, umjesto onoga što Rusija trenutno vidi kao posrednički rat između NATO-a i Rusije", ocjenjuje u britanskom dnevnom listu "Independent" Mary Dejevsky, nekadašnja dopisnica iz Moskve, ali i iz Washingtona.
U analizama šta se zapravo dogodilo, jedni govore o ruskom testiranju NATO-a, drugi o dezorijentiranim dronovima, treći o ukrajinskoj akciji "pod lažnom zastavom" kako bi NATO pokazao veći oprez, a četvrti o tome da je ovo namjerna ruska eskalacija kao poruka Ukrajini i evropskim saveznicima ako ne prihvate Putinove trenutne uslove za okončanje rata.
"Bez obzira na to je li ovaj posljednji incident bio greška, prije sastanka grupe E5 evropskih zemalja Velike Britanije, Poljske, Francuske, Njemačke i Italije u Londonu, rizik je da bi se takve konfrontacije mogle povećati, a pozivi na direktno učešće NATO-a postaju sve glasniji", ističe Dejevsky, koja sumnja da se Putin možda kocka s tim da je sve što Zapad može pokrenuti protiv njega samo zastrašujuća retorika.
.webp){kind=icon}
