Cijeli svijet, a naročito Evropa, ovih dana bruji o susretu visokih zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije u Rijadu kao o prvom krugu pregovora o prekidu rata u Ukrajini. Lideri Evropske unije (EU), Ukrajine i Velike Britanije organizuju krizne sastanke, između ostalog, zbog toga što su izostavljeni s tih pregovora, a EU je čak ugovorila novi paket sankcija protiv Rusije kao kaznu za invaziju na Ukrajinu.
Međutim, Ukrajina uopšte nije bila toliko u fokusu četvoročasovnog sastanka timova Donalda Trumpa i Vladimira Putina u prijestonici Saudijske Arabije. Bar ne koliko se u Evropi to pretpostavlja. A da je u mnogo većem fokusu bilo obnavljanje diplomatske, ekonomske i ostale saradnje između SAD-a i Rusije svjedoče izjave učesnika pregovora, kao i sterilno napisana saopštenja ministarstava spoljnih poslova dviju zemalja.
I dok su mediji iz saopštenja američkog State Departmenta istakli dio o tome da će obje strane imenovati timove koji će raditi na okončanju sukoba "što je prije moguće, na način koji je dugotrajan, održiv i prihvatljiv za sve strane", u saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova se jasno vidi da je akcenat bio na normalizaciji bilateralnih odnosa.
Štaviše, kao prva i najvažnija stavka je navedeno da je ugovoreno da se "otpočnu konsultacije na nivou zamjenika ministara spoljnih poslova kako bi se uklonila ograničenja u radu diplomatskih misija dviju zemalja", kao i da su se obje strane saglasile da "uspostave dijalog kako bi se identifikovali načini za nastavak saradnje u ekonomiji, uključujući energetiku, istraživanje svemira i druge oblasti od zajedničkog interesa".
Tek nakon obnove diplomatske, ekonomske i ostale saradnje, pomenuto je da su učesnici "razmijenili mišljenja o situaciji u vezi s Ukrajinom i ponovili zajedničku posvećenost rješavanju sukoba".
Bloomberg
"Ruska strana je istakla važnost otklanjanja osnovnih uzroka sukoba, stvaranja odgovarajućih uslova za postizanje trajnog mira i obezbjeđivanja bezbjednosti i legitimnih interesa svih zemalja u regionu", navelo je rusko ministarstvo.
Da je zvaničnoj Moskvi prioritet resetovanje odnosa s Washingtonom, a ne brzi kraj rata u Ukrajini, svjedoče i, uz šefa diplomatije Sergeja Lavrova, dva ključna čovjeka u ruskom timu.
"Glavna stvar je da se počne prava normalizacija odnosa između nas (Moskve) i Washingtona", rekao je bivši ruski ambasador u Washingtonu, a sada spoljnopolitički savjetnik predsjednika Putina Jurij Ušakov ruskoj državnoj televiziji po dolasku u Rijad u ponedjeljak uveče.
Šef državnog Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kiril Dmitrijev, koji je zadužen da se bavi ekonomskim pitanjima na pregovorima, rekao je da su američke kompanije izgubile 300 milijardi dolara zbog napuštanja ruskog tržišta od početka rata.
"Znamo da postoje američke naftne kompanije koje bi željele da se vrate u Rusiju", rekao je Dmitrijev prije pregovora.
Arktik važniji od Ukrajine
I poslije pregovora Dmitrijev je potvrdio da su u Rijadu naširoko razgovarali o energetskoj saradnji i to, kako je precizirao, o "specifičnim oblastima saradnje", poput moguće saradnje na energetskim projektima na Arktiku.
"To je bila više opšta diskusija - možda zajednički projekti na Arktiku. Posebno smo razgovarali o Arktiku", rekao je telefonom za Politico Dmitrijev dok se ukrcavao na let iz Rijada ka Moskvi.
Kiril Dmitrijev; Foto: Bloomberg
I prije ovih pregovora, Trump je istakao svoj cilj da proširi američki uticaj na Arktiku, pošto je više puta razmišljao o preuzimanju Grenlanda od Danske, odbivši pritom čak da isključi upotrebu vojne sile ili ekonomskih ucjena kako bi preuzeo kontrolu nad ogromnim ostrvom s njegovim ogromnim rudnim bogatstvom i ključnom strateškom lokacijom.
Američka naftna kompanija ExconMobil udružila se s ruskim državnim naftnim velikim kompanijama Rosnjeftom u istraživanju ugljovodonika na gornjem Arktiku, ali se povukla 2018. nakon uvođenja zapadnih sankcija kao odgovora na početnu invaziju Rusije na Ukrajinu kada je anektirala teritoriju Krima 2014. godine.
Dimitrijev je ekonomski tok razgovora opisao kao dobar, ali je odbio da ulazi u detalje političkih razgovora.
"Postoji razumijevanje da loši odnosi između Rusije i SAD-a zapravo mnogo koštaju američki biznis, a postoje načini da produktivna saradnja bude od koristi i Rusiji i SAD-u", rekao je on. "Ne bih želio da imam nerealna očekivanja za nastavak procesa, ali mislim da su zajednička ulaganja između Rusije i SAD-a sada vjerovatnija nakon ovog sastanka nego ranije."
Da je Arktik Putinov adut da obnovi saradnju s Trumpovom Amerikom, svjedoče i komentari ruskih novinara koje prenosi moskovski portal Eho, koji je poznat po kritičnijim stavovima prema vlastima u Kremlju. Novinar Dmitrij Kolesev strahuje da SAD namjerava da ugrabi prirodne resurse s obje zaraćene strane, s ruske na Arktiku, a s ukrajinske time što traže od Ukrajinaca 500 milijardi dolara vrijedna ukrajinska nalazišta kritični važnih minerala.
Depositphotos
"Nevjerovatno! Petnaest godina su nam govorili da smo devedesetih praktično sva prirodna bogatstva predali strancima", rekao je Kolosev i dodao da se sada "ispostavlja da ih je Putin ljubazno spasio da bi ih u pravom trenutku ponudio Amerikancima". "Zamislite da SAD sada obezbijedi i povoljne uslove u ruskom naftnom sektoru i ukrajinske prirodne resurse pod predatorskim uslovima. ...U tom slučaju pobjednik u ovom ratu neće biti ni Rusija ni Ukrajina, već SAD."
S druge strane, geostratezi poput Veline Čakarove na društvenoj mreži X ističu da je Arktik bio ključ američko-ruskih pregovora, kao i da bi tamošnja potencijalna energetska saradnja dala Rusiji i pojačan značaj u saradnji s Kinom
"Rusija je jedina ulazna karta za Kinu na Arktik, ostatak Arktika su članice NATO-a", podsjeća Čakarova, ukazujući da geostrateški onda Rusija više ne može da bude sagledana kao "mlađi partner" Kine.
Nove sankcije
Pregovori, koji su zaobišli Ukrajinu i Evropu, izazvali su ljutnju i užurbanost u ključnim evropskim prijestonicama, jer im se čini da će Trump i Putin odlučiti o budućnosti Ukrajine bez značajnog uplitanja Kijeva ili njegovih zapadnih saveznika.
"To su bili vrlo dobri pregovori. Rusija želi da uradi nešto", rekao je Trump novinarima u svom klubu Mar-a-Lago na Floridi, prenosi Bloomberg, dodajući da će vjerovatno imati sastanak s Putinom do kraja mjeseca.
Donald Trump; Foto: Bloomberg
S druge strane Atlantika, stalni predstavnici država članica EU saopštili su juče kako su se dogovorili o 16. paketu sankcija protiv Rusije, koje bi trebalo i formalno da budu usvojene na sastanku ministara spoljnih poslova EU 24. februara, na treću godišnjicu početka sveopšte agresije Rusije na Ukrajinu.
Novi paket sankcija, kako je rečeno, uključuje uvođenje fazne zabrane uvoza aluminijuma, potom prodaje konzola za igrice koje bi ruska vojska mogla da koristi za kontrolisanje bespilotnih letjelica, kao i uvrštavanje novih brodova ruske "flote iz sjenke" na listu sankcionisanih kako ne bi mogle da prevoze rusku naftu. U okviru paketa uvedene su i sankcije za 48 osoba i 35 entiteta, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja.
Novi paket sankcija uključuje ustupke Mađarskoj, u pogledu sirovih naftnih derivata, rada naftovoda Družba i održavanja metroa u Budimpešti, izjavio je juče mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u New Yorku.
"Uspješno smo se izborili u 16. paketu sankcija kako bi Mađarska od sada mogla da koristi proizvode napravljene od ruske sirove nafte, prerađene u bratislavskoj rafineriji Slovnafta i koje uvozi Mol, što u velikoj mjeri poboljšava energetsku bezbjednost Mađarske", rekao je on.
.webp){kind=icon}
