Administracija Donalda Trumpa razmatra šta bi potencijalni skok cijena nafte i do 200 dolara po barelu značio za ekonomiju, prema riječima izvora upoznatih sa situacijom, što ukazuje na to da visoki zvaničnici analiziraju moguće posljedice ekstremnih scenarija u ratu s Iranom.
Analiza potencijalne štete koju bi veće poskupljenje nafte moglo nanijeti ekonomskom rastu dio je uobičajenih procjena u periodima napetosti i ne predstavlja prognozu, navode izvori koji su željeli ostati anonimni, jer govore o privatnim pitanjima. Cilj je da američka administracija bude spremna za sve ishode, uključujući i dugotrajan sukob.
Još prije početka rata, ministar finansija SAD-a Scott Bessent izrazio je zabrinutost da bi konflikt mogao podići cijene nafte i ugroziti ekonomski rast, navode izvori. Visoki zvaničnici Ministarstva finansija već nedjeljama ukazuju Bijeloj kući na rizike od oscilacija cijena nafte i benzina. Portparol Bijele kuće Kush Desai ove navode nazvao je "netačnim", ističući da, iako administracija stalno procjenjuje različite scenarije i njihove ekonomske efekte, zvaničnici ne razmatraju mogućnost da cijena nafte dostigne 200 dolara po barelu, niti je Bessent bio "zabrinut" zbog kratkoročnih poremećaja izazvanih operacijom Epic Fury.
Kako je dodao, Bessent je više puta isticao "kontinuirano povjerenje" i njega i administracije u dugoročne izglede američke ekonomije i globalnih energetskih tržišta.
Cijene nafte su porasle otkako su SAD i Izrael napali Iran 28. februara - američka referentna nafta WTI skočila je oko 30 posto na 91 dolar po barelu, dok je brent u istom periodu porastao gotovo 40 posto, na oko 102 dolara. Bijela kuća je u srijedu saopćila da diplomatski napori za okončanje rata i dalje traju, uprkos javnom odbijanju Irana da odgovori na inicijativu Donalda Trumpa za pregovore, uz prijetnje daljnjom vojnom akcijom ako dogovor ne bude postignut. Trump je u ponedjeljak dao Iranu rok od pet dana za postizanje sporazuma.
Administracija je planirala da vojna operacija traje između četiri i šest sedmica, saopćila je Bijela kuća. Ministar energetike Chris Wright izjavio je 12. marta da je skok cijene nafte na 200 dolara "malo vjerovatan". Ipak, to bi predstavljalo ogroman šok za svjetsku ekonomiju - realno posmatrano, cijena je dostigla taj nivo samo jednom u posljednjih pola vijeka, 2008. godine, neposredno prije svjetske finansijske krize.
Čak i na nižim nivoima, Bloomberg Economics procjenjuje da bi cijena od 170 dolara po barelu tokom nekoliko mjeseci podigla inflaciju u SAD-u i Evropi i usporila ekonomski rast.
Trump je izjavio da nije zabrinut zbog rasta cijena energenata, čak sugerišući da bi taj rast mogao imati i pozitivan efekt za SAD, te da očekuje nagli pad cijena nafte nakon završetka rata.
Ipak, gotovo potpuna obustava transporta kroz Hormuški moreuz, kojim inače prolazi oko 20 posto globalnog izvoza nafte i gasa, već je pogodila ekonomije širom svijeta.
Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde prošle je sedmice upozorila da sukob povećava inflatorne rizike. Centralne banke u Frankfurtu, Londonu i Japanu pripremaju se za moguće povećanje kamatnih stopa već narednog mjeseca.
U SAD-u je najvidljiviji efekt rast maloprodajnih cijena benzina za 30 posto, čime su poništeni padovi iz prethodne godine, koje je Trump isticao kao "ključni ekonomski uspjeh". Izgledi za monetarnu politiku u SAD-u dodatno su zamagljeni, dok Federalne rezerve prate utjecaj viših cijena nafte na inflaciju. Predsjednik Feda Jerome Powell izjavio je prošle sedmice da je "još rano za procjenu efekata skoka cijena nafte na američku ekonomiju".
- U pisanju pomogli Josh Wingrove i Daniel Flatley.
.webp){kind=icon}
