.webp){kind=icon}
Nakon skromnog rasta BDP-a od 1,6 posto u 2023. godini, u Bosni i Hercegovini se očekuje nešto snažniji rast ekonomske aktivnosti u srednjem roku. Prema trenutnim projekcijama Centralne banke BiH (CBBiH), u 2024. godini očekuje se rast realnog BDP-a od 2,6 posto, a dinamika rasta će se intenzivirati do nivoa od 3,3 posto do kraja 2026. Kada je riječ o inflaciji, CBBiH očekuje da će ona u 2024. iznositi 2,6 posto, te da će do 2026. usporiti na 1,7 posto.
Iz CBBiH ističu da postoje naglašeni rizici iz međunarodnog okruženja koji se prvenstveno odnose na smanjenje konkurentnosti evropske ekonomije, dugotrajnu inflaciju i geopolitičku nestabilnost vezanu za ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Ekonomija eurozone čeka potvrdu povjerenja vlastitih potrošača kako bi dugoočekivani oporavak konačno dobio oblik. S rekordnom zaposlenošću, snažnim porastom plata i inflacijom blizu dva posto postoje uvjeti da ljudi izađu i troše. Ekonomski uspon 2024. predstavlja najbolju priliku eurozone dosad da podvuče crtu na godine poremećaja, od pandemije do krize troškova života koja je potom uslijedila. A s obzirom na to da je proizvodnja još uvijek usporena, kreatori politike računaju na potrošnju domaćinstava da potaknu rast.
ECB je precijenio potražnju potrošača/Bloomberg
Kada je riječ o proizvodnji, Njemačka industrija je u martu zabilježila pad pokazavši da je ovaj sektor najveće evropske privrede i dalje u problemima. Proizvodnja je u martu pala 0,4 posto, a najveći pad bilježe proizvodnja potrošačkih i djelimično završenih (intermedijarnih) dobara i energija, pokazuju zvanični podaci.
Osiguravajuća društva u BiH bilježe rast. Bruto zaračunate premije (GWP) u prvom kvartalu ove godine iznosile su 259,4 miliona KM, što je rast od 13,1 posto u poređenju s istim periodom 2023. godine. ASA Central osiguranje je zadržalo lidersku poziciju kada je riječ o naplaćenoj premiji, a slijede ga Adriatic osiguranje i Triglav osiguranje.
Agencija za bankarstvo Republike Srpske preuzima nadzor nad mjenjačnicama. Ove promjene donosi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, koji je nedavno usvojila Vlada RS i koji je upućen u proceduru razmatranja i usvajanja u Narodnoj skupštini. Razlozi za donošenje izmjena i dopuna sadržani su u potrebi unapređenja funkcionisanja tržišta i tržišne konkurencije, unapređenja postupka licenciranja mjenjača i kontrole obavljanja mjenjačkog poslovanja, naveli su iz Vlade RS.
A 19 miliona KM koštat će organizacija lokalnih izbora u BiH koji bi trebali biti održani 6. oktobra. Centralna izborna komisija BiH uvela je niz novina koje se odnose na zabranjenu preuranjenu kampanju, proširen je i period nadležnosti CIK-a BiH u vezi s ponašanjem političkih subjekata, a proširene su i zabrane za zloupotrebu javih sredstava. Planirana je provedba četiri pilot-projekta koji se između ostalog odnose na upotrebu optičkih skenera i biometrijsku identfikaciju birača.
Globalne cijene hrane su u aprilu zabilježile blagi rast, uglavnom potaknute rastom cijena mesa. U aprilu FAO indeks cijena hrane* (FFPI) iznosio je 119,1 bod, što je 0,3 posto više od revidiranog nivoa iz marta i 7,4 posto manje u odnosu na vrijednost prije godinu dana.
Mate Rimac, poduzetnik i inovator, objavio je da će odustati od daljnjeg finansiranja projekata u svom rodnom Livnu nakon protesta mještana iz dva sela uz Buško blato, koji su se protivili izgradnji turističkog naselja na obroncima planine Tušnice. Na svojoj Facebook stranici Rimac je izrazio žaljenje zbog potencijalnog odumiranja Livna, za koje je želio dati svoj doprinos, ali su ga kritike mještana navele da odustane od projekata. Rimac se također muči i s održavanjem poslovanja svojih kompanija. Naime, Rimac Grupa je u 2023. zabilježila pad prihoda veći od 20 posto na 9,6 miliona eura i gubitak od 12,7 miliona eura. Kompanija pod čijom kapom se okupljaju kompanije Bugatti Rimac, Rimac Technology i Project 3 Mobility lani je srezala broj zaposlenih za 70 posto, na 26 ljudi, ali im je prosječna plata bila 3.900 eura.
Ovu sedmicu je obilježila i posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Evropi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na stvaranje novih ekonomskih veza s Kinom. Istaknuo je da Evropa želi više reciprociteta u svojim ekonomskim vezama s Kinom kako bi bolje osigurala svoju ekonomsku sigurnost. Tokom posjete Srbije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kineski predsjednik Xi Jinping potpisali su u Beogradu zajedničku izjavu dviju zemalja o produbljivanju i podizanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i izgradnji zajednice Srbije i Kine sa zajedničkom budućnošću u novoj eri. Vučić je napomenuo značaj sporazuma o slobodnoj trgovinskoj saradnji, najavio otvaranje direktne avionske linije za Šangaj, kao i povezivanje s gradom Guangžuom. Također je naveo da su otpočeli razgovori s kineskom kompanijom o uvođenju letećih taksija u Beogradu do 2027. godine i početka sajma EXPO.
