Osiguravajuće kuće bilježe rast, premija bi mogla premašiti milijardu KM

Osiguravajuća društva koja posluju u Bosni i Hercegovini su u prva tri mjeseca ove godine zabilježila rast premije kako za životna tako i za neživotna osiguranja. Bruto zaračunate premije (GWP) u prvom kvartalu ove godine iznosile su 259,4 miliona KM, što je rast od 13,1 posto u poređenju s istim periodom 2023. godine.

Premija neživotnog osiguranja porasla je za 15,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je premija u segmentu životnog osiguranja porasla za 2,7 posto, podaci su Agencije za osiguranja BiH.

ASA Central osiguranje je zadržalo lidersku poziciju kada je riječ o naplaćenoj premiji, a slijede ga Adriatic osiguranje i Triglav osiguranje.

Vrijednost isplaćenih šteta u prvom kvartalu 2024. porasla je za 9,7 posto. Od ukupne vrijednosti isplaćenih šteta 75,2 posto čini isplata za neživotna osiguranja, pri čemu dominiraju štete na ime osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila.

U protekloj godini tržište osiguranja u BiH doživjelo je jedan blagi, ali itekako značajan iskorak po pitanju razvoja neobaveznih osiguranja. Eldar Dudo, direktor Uniqa osiguranja u BiH, u intervjuu za Bloomberg Adriju kazao je da iako najveći dio portfelja i dalje zauzima osiguranje od autoodgovornosti (cca. 50 posto), uočen je rast učešća osiguranja imovine i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja na tržištu.

''Ove promjene i porast premije možemo pripisati, pored ostalog, i raznim ekonomskim i klimatskim izazovima. Učestala pojava poplava i zemljotresa osvijestila je stanovništvo, ali i poslodavce o važnosti zaštite imovine'', kazao je Dudo.

Ognjen Aleksić, iskusni broker za osiguranje, kazao je ranije za Bloomberg Adria TV, da ako se nastave trendovi iz 2023. godine, kada je premija iznosila 984,04 miliona KM, postoji realna mogućnost da će premija premašiti psihološku barijeru od milijardu KM.

''Ova pozitivna dinamika već je prepoznata na tržištima u regionu, gdje se očekuje milijarda eura premije osiguranja u Srbiji ove godine, dok su Hrvatska i Slovenija već dostigle slične volumene'', kazao je Aleksić.