Evropsko vijeće je dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. "Vaše je mjesto u našoj evropskoj porodici. Ova odluka ključni je korak naprijed na vašem putu u EU. Sada treba nastaviti naporan rad kako bi Bosna i Hercegovina postojano napredovala, kako vaš narod želi", napisao je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Evropska komisija ranije je preporučila otvaranje pregovora o članstvu s BiH, ali konačna odluka bila je na Evropskom vijeću. BiH je kandidatski status dobila krajem 2022., a u decembru 2023. godine Evropsko vijeće nije odobrilo otvaranje pregovora, tražeći usvajanje nekoliko zakona.
Ekonomski rast u Bosni i Hercegovini pokazao se otpornim uprkos kontinuiranim negativnim uticajima rata u Ukrajini i na putu je da ojača počevši od ove godine, iako će ta stopa rasta biti na ispodprosječnom nivou, saopćeno je u preliminarnim nalazima članova misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na kraju njihove službene posjete. Kako navode u izvještaju, rizici su i dalje povišeni, uključujući kako rizike od intenziviranja regionalnih sukoba i naglog usporavanja rasta u Evropi tako i rizike na domaćem planu, od rasta političkih napetosti i veće zastupljenosti ekspanzivnih makroekonomskih politika.
Svjetska banka je u izvještaju navela da je, iako je BiH po rastu realnog BDP-a po stanovniku prestigla uporedive zemlje iz regije, na taj trend znatno uticala i emigracija te da nije rezultat isključivo većih stopa rasta proizvodnje, koja stagnira posljednjih 15 godina. Ističu da je BiH posljednjih 20 godina zabilježila period makroekonomske stabilnosti i rasta. "U tom je periodu došlo do vidljivih promjena u strukturi zaposlenosti, uz smanjenje uobičajene zaposlenosti u poljoprivrednom sektoru, što ukazuje na razvoj ekonomskog okruženja u zemlji", saopćili su.
Ova godina nije dobro počela kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom s obzirom na to da su nastavljeni negativni trendovi iz prošle godine. U prva dva mjeseca ove godine, a u poređenju s istim periodom prošle godine izvoz je manji za 13,1 posto, dok je uvoz porastao za 6,7 posto.
Situacija nije ništa bolja ni u pogledu industrijske proizvodnje. Iako je na mjesečnom nivou zabilježen rast proizvodnje od svega 1,7 posto u poređenju s februarom prošle godine, proizvodnja je manja za 6,4 posto. Mjesečnom rastu je doprinio rast proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava i farmaceutske industrije.
Njemačka je i dalje najznačajnije izvozno tržište BiH, međutim podaci iz najveće evropske ekonomije ne izgledaju dobro kad je riječ o industriji i izvozu iz BiH. Naime, Njemačka je u recesiji i njena ekonomija teško da će rasti ove godine, pokazuje anketa koju je proveo Bloomberg. Bruto domaći proizvod smanjit će se za 0,1 posto u prvom kvartalu, pokazala je anketa rađena od 8. do 14. marta. Prije mjesec dana analitičari su za prvi kvartal predviđali stagnaciju.
Početak godine donio je i rast plata. Prosječna neto plata u januaru iznosila je 1.328 KM, te je nominalno veća za 2,4 posto i realno za 2,2 posto u odnosu na decembar 2023. U istom procentu je rasla i bruto plata koja je iznosila 2.052 KM.
Zanimljivo će biti pratiti kako će se rast plata odraziti na potrošnju u ovoj godini i na inflaciju. Između ostalog i MMF je naveo da je inflacija nastavila trend opadanja, ali pritisci izazvani povećanjem plata ne prestaju. U FBiH je u februaru zabilježeno blago ubrzanje godišnje inflacije koja je iznosila 1,1 posto, dok je mjesec ranije iznosila 0,7 posto. Rast cijena restorana i hotela od 9,7 posto na godišnjem nivou najviše je pogurao inflaciju u Federaciji BiH.
Tržište nekretnina još uvijek se ne hladi, bar kada je riječ o glavnom gradu BiH. Analizom oglasa za prodaju stanova može se vidjeti da je za 200.000 KM skoro nemoguće pronaći stan u novogradnji. Prosječna cijena kvadrata u novogradnji iznosi oko 5.000 KM, dok je prosječna cijena kvadrata u starogradnji nešto veća od 3.500 KM.
Arbitražni spor koji su Slovenci u Beogradu pokrenuli protiv Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik i BiH, odnosno posljedično protiv RS, ostavio je niz otvorenih pitanja. Jedno od njih je da li je spor povoljno riješen po RS te šta je s kamatama i drugim sporom koji se vodi u Washingtonu. Prema odluci Arbitražnog vijeća tuženi je dužan Elektrogospodarstvu Slovenije isplatiti novčani iznos od 67 miliona eura, na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene 1/3 proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine, zajedno sa zateznom kamatom na navedeni iznos počev od 1. januara 2022. godine. Pitanje akumulirane kamate za period od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine, kao i troškova arbitražnog postupka, ostavljeno je za drugu odluku Arbitražnog vijeća.
Još jedna oblast u BiH koja zahtijeva zakonsko uređenje jeste i naplata potraživanja. Naime, neefikasnost pravosuđa je najveći problem s kojim se finansijske institucije u zemlji susreću prilikom naplate potraživanja, zbog čega ta potraživanja prodaju specijalizovanim društvima za naplatu potraživanja i upravljanje imovinom, koja opet dočekaju isti problemi. Petar Mrkonjić, direktor EOS MATRIXA, kaže da je zbog ovih, ali i drugih problema izrađen prijedlog zakona kako bi se koliko-toliko pokušali riješiti problemi.
Analitičari Bloomberg Adrije ove sedmice su analizirali poslovanje proizvođača kafe u regionu uslijed rasta cijena kafe na svjetskom tržištu. Prema analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije, predviđanja vodećih banaka sugerišu da znatno niže cijene kafe nisu vjerovatne u budućnosti. Bosanskohercegovački prerađivači se nadaju stabilizaciji cijena, međutim navode da će svi trenutno prisutni negativni trendovi, kao i neodrživost poslovnog modela prerađivača u zemlji i okruženju, dovesti do neminovnog rasta cijena i to u svim kanalima prodaje BiH, a sam opstanak, naročito manjih prerađivača, bit će doveden u pitanje.
.webp){kind=icon}
