Nova metodologija u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji (EU) za zemlje Zapadnog Balkana znači otvaranje šest klastera, a ne pojedinačno 35 pregovaračkih poglavlja, kako je to ranije bio slučaj.
Hrvatska je pregovore o članstvu vodila po ranijim pravilima, Srbija je u pregovorima već 10 godina, dok su po novoj metodologiji pregovore počeli Sjeverna Makedonija i Albanija, a tako će biti i s Bosnom i Hercegovinom (BiH), koja u martu očekuje stav EU o otvaranju pregovora.
Naime, poglavlja su i dalje prisutna, ali su ona sada uvrštena u klastere, pa otvaranjem klastera zemlje pregovarači istovremeno otvaraju više poglavlja, što donosi dinamičniji, ali i izazovniji proces pristupanja EU.
Klaster jedan se odnosi na osnove, klaster dva na unutrašnje tržište, klaster tri na konkurentnost i inkluzivni rast, klaster četiri na zelenu agendu i održivu povezanost, klaster pet na resurse, poljoprivredu i koheziju, a klaster šest na spoljne poslove.
Klasteri EU (DEI BiH)
Šta nova metodologija donosi
Državni savjetnik za evropske integracije u Vladi Sjeverne Makedonije Dragan Tilev kaže da je nova metodologija veoma različita od ranijih pravila.
"Ona će se odnositi na nas (Sjeverna Makedonija) i druge zemlje Zapadnog Balkana. Ona ima dvije strane, politički momenat koji može da uspori proces ako neka od članica ima interes za to, ali s druge strane, daje i mogućnost dinamiziranja. To je šest klastera u okviru kojih su poglavlja, tako da otvaranjem jednog klastera otvarate više poglavlja", ističe Tilev.
Isto tako, zemlja pregovarač ne može da zatvori klaster dok ne zatvori poglavlja koja su unutar njega.
Na pitanje Bloomberg Adrije koliko je u procesu pristupanja važno da određena zemlja ispuni zadatke, a koliki ustvari uticaj imaju različiti politički interesi, Tilev odgovara da je nova metodologija veoma politička.
"To nije samo revidirana metodologija, već uistinu nova filozofija, strategija EU, i za razliku od prijašnjih puno je više politička. Politika i različiti interesi, kompromisi između članica EU su potrebni da bi se donijela određena odluka. Sjeverna Makedonija je svjedok toga, osjetili smo na svojoj koži blokade Grčke i Bugarske. Politički momenti su odlučujući pri svakoj odluci EU, a za proces proširenja odluka mora da bude jednoglasna", naglašava on.
Dragan Tilev (DEI BIH)
Ekspert za evropsko pravo i bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Vlade Republike Srbije Vladimir Međak slaže se da je za pregovore o pristupanju EU potrebna politička volja jer se traži donošenje zahtjevnih političkih odluka na najvišem nivou.
"To jeste tehnički proces, ali on je dosta uslovljen političkim odlukama. Oko 90 odsto stvari ne zahtijeva političku odluku, ali onih 10 odsto koje zahtijevaju znači posljedice za one koji donose odluke", ističe Međak.
BiH napravila pomak, a otvaranje pregovora bi bilo velika stvar
Međak navodi da je otvaranje pregovora, za koje odluku EU u martu čeka BiH, velika stvar.
"Onog momenta kada otvorite pregovore dolazite u drugi klub i države koje vode pregovore u samoj EU imaju drugačiji status od onih koje ne vode. Bitno je otvoriti pregovore i to što prije jer i kada se u EU bude razmatralo buduće proširenje, razmatraće ga u odnosu na one koji vode pregovore", kaže Međak.
Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH, govoreći o ispunjavanju uslova EU, rekla je da je BiH nedavno usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, tu su i pregovori s Frontexom, a ostvarena je i kontakt tačka s Europolom, na koju se duže čekalo.
"Urađeno je dosta koraka, uspostavljanje koordinacionog odbora za reformu javne uprave i izmjena Zakona o državnoj službi, koji je u parlamentarnoj proceduri. Tu je i nekoliko strategija koje se odnose na reformu javne uprave, Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Usvojene su izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), Zakon o javnim nabavkama, zakoni i preporuke po pitanju zaštite osnovnih prava", ističe Habota.
Elvira Habota (DEI BiH)
Prioriteti koji bi trebali što prije da budu ispunjeni su donošenje zakona o sprečavanju sukoba interesa na nivou BiH i zakona o sudovima BiH, što je, prema njenim riječima, ključno.
"Treba da iskoristimo vrijeme i da se fokusiramo na ono što treba da uradimo za ovo malo vremena koje imamo. Što više rezultata isporučimo, to je za nas bolje, i ostavljamo manje prostora da nas neko blokira. Na nama je da uradimo svoj dio posla", poručuje Habota.
Program integrisanja BiH
Program integrisanja BiH je završen u petak i upućen na daljnje postupanje, što je veoma važan korak u integracijama BiH.
"Kroz mehanizam koordinacija smo radili na Programu integrisanja sa svim institucijama. DEI pruža tehničku pomoć i očekujemo, s dozom optimizma, pozitivnu odluku EU", precizira Habota.
Darija Ramljak, pomoćnica direktorice DEI, ističe važnost Programa integrisanja.
"BiH je, nakon više zastoja u procesu, napokon u fazi da je pripremila radnu verziju Programa integrisanja, koja je u petak upućena svima na postupanje. U narednom periodu ćemo obaviti konsultacije s EU i vidjeti šta možemo uvažiti i unaprijediti program. Apsolutno je nezamislivo početi pregovore o pristupanju s EU bez jednog planskog dokumenta", ističe Ramljak.
Posebno su u DEI ponosni na informacioni sistem, koji je rađen po uzoru na zemlje regiona, ali s prilagođavanjem ustavno-pravnoj strukturi BiH.
"To je jedan od rijetkih cjelodržavnih sistema i trenutno u sistemu imamo oko 1.700 pravnih akata sa svih nivoa vlasti, cijelih dokumenata sa svim instrumentima usklađivanja koji se odnose na te pravne akte", dodaje Ramljak.
Darija Ramljak (DEI BiH)
Crna Gora najbliže članstvu, Srbija i S. Makedonija u zastoju
Tilev smatra da je, prema procesu integracija u kojem se trenutno nalaze, Crna Gora očigledno kandidat koji bi prvi mogao da postane član EU. Međutim, dodaje, nisu isključene ostale države jer se u prošlosti pokazalo, ako se povuku pravi politički potezi, ako se donesu odluke na vrijeme i ako ima liderstva koje spovodi reforme do kraja, onda i ostale zemlje Zapadnog Balkana imaju šansu da ubrzaju proces i uhvate korak ka članstvu.
"Nekad smo mi bili prvi, pa se to promijenilo, tako da tu nema nikakvih garancija. Sve zavisi od unutrašnjih političkih odnosa, kao i od događanja u EU. Očekuju se izbori u EU, vidimo skretanje u desno, izuzetno je važno kakva će biti struktura Evropskog parlamenta", ističe Tilev.
Međak kaže da je Srbija sada u vremenu kada treba da donese teške političke odluke. "Zaustavili smo se na poglavljima 23 i 24, to je vladavina prava. Srbija ima ozbiljnih problema i s borbom protiv korupcije i s vladavinom prava i to se vidi u izvještajima Evropske komisije", precizira Međak, a kao probleme Srbije navodi i spoljnu politiku, što je problem nastao usljed odnosa prema sankcijama Rusiji.
Pristupni pregovori treba da posluže da država dostigne standarde EU. Srbija, nažalost, prema njegovim riječima, nije iskoristila 10 godina pregovora i nazadovala je po političkim kriterijumima, odnosno borbi protiv kriminala, slobodi izražavanja, vladavini prava i drugim parametrima.
Vladimir Međak (DEI BiH)
S druge strane, dodaje, Srbija je napravila pomak u ekonomskim pitanjima i nije išla unazad s preuzimanjem zakonodavstva EU.
"Deset godina nije iskorišteno da se Srbija bolje pripremi za članstvo i Srbija nije prava na listi spremnih za članstvo", poručuje on.
Ako se ne razriješi sporna situacija u vezi sa sprovođenjem izbora u Srbiji i pitanjem da li su to bili slobodni i fer izbori, dodaje on, pristupni pregovori Srbije mogli bi biti "stavljeni na led".
"To je veliki problem jer dovodi u pitanje i sve ostalo. Ako niste demokratska država, ne možete da uđete u članstvo EU. Nije normalno da se za državu kandidata traži međunarodna istraga o sprovođenju izbora, to može ozbiljno sve da zakoči, iako smo djelimično zakočeni jer od 2021. nismo ništa otvorili zbog vladavine prava, a ne zbog Kosova, kako se prikazuje. Sad smo dodali još ulja na tu vatru i to mora nekako da se razriješi na pozitivan način", zaključuje Međak.
Ramljak poručuje da je sa svakim novim procesom pregovaranja s EU uslova i mjerila više. "Ljestvica se stalno diže i svakim odgađanjem otvaranja pregovora je veći broj zadataka pred BiH", zaključuje Ramljak.
.webp){kind=icon}
