Ekonomska kretanja u svijetu i Evropskoj uniji reflektirala su se na Bosnu i Hercegovinu kroz smanjenje vanjskotrgovinske razmjene. Međutim, kako su pojasnili iz Vanjskotrgovinske komore BiH, brojke nisu zabrinjavajuće te je ekonomija BiH stabilna.To pokazuju i podaci o izvozu pojedinih grana industrije, posebno metalske i drvne na kojima se praktički zasniva ukupna proizvodnja u BiH.
U prošloj godini BiH je zabilježila pad izvoza od jednu milijardu KM. Ipak, posmatrano u odnosu na 2019. godinu, izvoz je veći za šest milijardi KM.
''Taj pad od jedne milijarde KM je samo između 2022. i 2023. godine i on se reflektuje na globalna kretanja, najviše na tržište EU na koje zapravo izvozimo 70 posto proizvoda iz BiH'', rekao je na konferenciji za medije Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK BiH.
Fena
Svaki ekonomski potres koji se dešava na tržištu EU, kako je dodao, reflektira se i na BiH. Da je BiH u tom segmentu i ekonomskom smislu vrlo stabilna, po njegovim riječima, govori podatak da je zabilježen i pad uvoza.
''Uvoz je također pao, kao što je pao izvoz i to je refleksija globalnih kretanja - rekao je Vuković, dodajući da je inflacija u BiH u prošloj godini sa 14 pala na 6,1 posto, te se može govoriti o stabilizaciji na tržištu i padu nezaposlenosti'', dodao je.
Kao okosnice izvoza i razvoja BiH navedena su metalska i elektroindustrija i drvna industrija koje zajedno ostvaruju zajedno ostvaruju oko 50 posto ukupnog izvoza iz BiH.
''Zajedno ove dvije grane u ukupnom izvozu učestvuju sa 8,652 milijardi KM. Jasno je da se radi o motorima razvoja BiH i motorima izvoza iz BiH. Na tim dvjema industrijama zasniva se, praktično, ukupna proizvodnja i uslužnih djelatnosti koje prate ovaj posao'', rekao je Zdravko Marinković, potpredsjednik VTK BiH.
Pročitaj više: Analiza BBA: BiH i Slovenija bilježe najveći pad industrije, Srbija jedina rasla
Vanjskotrgovinski deficit 11,5 milijardi KM, porastao izvoz oružja i umjetnina
Industrijska proizvodnja u 2023. pala 3,8 posto, početak 2024. ne donosi optimizam
Naveo je da je, bez obzira na probleme autoindustrije u svijetu, naša autoindustrija koja proizvodi komponente za sve evropske brendove i automobile u prošloj godini imala 618 miliona KM izvoza u odnosu na 527 miliona iz predhodne godine. Namjenska industrija, kako je dodao, sektor je privrede koji u kontinuitetu bilježi rast.
Kada je riječ o drvnoj industriji, Marinković je naveo da je to jedina grana privrede BiH koja konstantno bilježi suficit u izvozu.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem VT KBiH Slaviša Ćeranić je istakao potencijale sektora hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH.
Naveo je da je u sektoru plastike u odnosu na 2019. godinu, zabilježen rast za više od 60 posto, te da je izvoz ovog sektora iznosio 808 miliona KM. Sektor hemije u u tom periodu rastao za oko 20 do 25 posto, a nivo izvoza je na oko 1,15 milijardi KM.
Ćeranić je naglasio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od osnovnih sektora za razvoj bilo koje države, dodajući da je u BiH iskoristivost poljoprivrednog zemljišta manje od 20 posto.
.webp){kind=icon}
