Devetnaestominutni govor Donalda Trumpa prošle srijede nije donio željene rezultate. Predsjednik je u prvom obraćanju Amerikancima mjesec dana nakon početka iranskog rata, prema ocjeni analitičara, djelovao neubjedljivo. Retorika je bila drvena, a inače energični Trump djelovao je neautentično i prazno; komentatori su bili iznenađeni i njegovom sažetošću, jer su predsjednikovi govori obično hvalisanje, kritike, podsmjeh, zadirkivanja i dugotrajni monolozi, u kojima gotovo nikada ne nedostaje više ili manje istinitih anegdota.
Ipak, Trump je po svojoj staroj navici zaprijetio Iranu ultimatumom: otvorite Ormuski moreuz ili vas čeka "pakao na Zemlji". To je juče dodatno potkrepio objavom da će utorak biti "dan elektrana i dan mostova u Iranu", a ajatolahama poručio da su "lude barabe" i da već otvore "prokleti moreuz", ili će "živjeti u paklu".
Ali upravo u tome je problem - prijetnje Teheranu izrekao je već toliko puta do sada da su izgubile efekat pritiska.
Nemoćni predsjednik
Peter Baker, glavni dopisnik Bijele kuće u New York Timesu, o njemu je rekao da "nije djelovao kao govor nakon mjesec dana rata, u kojem bi rekao kuda idemo dalje, i mislim da je mnogo ljudi zbunio."
U The Atlanticu su bili još kritičniji: "Možda Trump nije trebalo da održi ovaj govor", bio je naslov analize u kojoj su istakli predsjednikove nekonzistentne skokove iz umirujućeg tona, da je rat u završnoj fazi, u apokaliptične prijetnje o višednevnom i višenedjeljnom paklu bombardovanja koji će "Iran vratiti u kameno doba".
Neki zvaničnici Trumpove administracije, prema navodima WSJ, govore o operaciji Epski bijes 2, iako bi ona dodatno produbila pitanja o zakonitosti i humanitarnom aspektu rata sa Iranom.
Umjesto da ponudi rješenja za ekonomske brige birača, rekao je da će problemi biti kratkotrajni, a za njih je okrivio Teheran. Predsjednik, protiv kojeg se na ulicama američkih gradova održavaju protesti pod sloganom "Bez kraljeva", djelovao je nemoćno i bespomoćno.
Kritika tržišta
Govor, koji je trebalo da pored naroda umiri i finansijske pokrovitelje, bio je "flop"! i na Wall Streetu. Umjesto da smiri tržišta uvjeravanjima o brzom završetku rata, njegove izjave su uznemirile investitore, prinosi na američke državne obveznice su porasli, dolar je ojačao, a nafta je skočila na oko 110 dolara. Terminski ugovori na američke akcije su pali.
Izostala su uvjeravanja da su vojni napori, koji prema nekim podacima SAD koštaju i do dvije milijarde dnevno, daleko na Bliskom istoku vrijedni pogoršanja cjenovne dostupnosti na domaćem terenu. Rat od pet nedjelja poskupio je gorivo - cijena je od početka sukoba porasla na četiri dolara po galonu - smanjio Trumpovu podršku u javnosti i povećao zabrinutost zbog njegovih ekonomskih posljedica samo nekoliko mjeseci pred ključne međuizbore.
Govor, koji je trebalo da pored naroda umiri i finansijske pokrovitelje, bio je "flop" i na Wall Streetu.
Loša nedjelja za predsjednika, kojem je u ratnoj avanturi bila neophodna pozitivna priča, završila se još gore - ne jedan, već čak dva oborena aviona iznad Irana. Kao da situacija nije bila dovoljno loša, jedan član posade bio je nestao, dok je američka vojska većinu uskršnjih praznika provela u njegovom užurbanom spasavanju. To im je u nedjelju, poslije velikih napora i gubitaka opreme i aviona, ali bez ljudskih žrtava i uspjelo.
Kralj ostaje, kraljice padaju
Wall Street Journal je juče izvjestio da savjetnici predsjednika podstiču zaoštravanje ofanzive napadima na iranske energetske objekte i drugu logističko-civilnu infrastrukturu, uz obrazloženje da će njihovo uništenje paralisati iranski raketni i nuklearni program. Neki zvaničnici Trumpove administracije već govore o operaciji Epski bijes 2, iako bi ona dodatno produbila pitanja o zakonitosti i humanitarnom aspektu sukoba.
Dok svijet zadržava dah hoće li rat već sutra preći u narednu fazu, Trump je na domaćem terenu već odlučio da pokrene ofanzivu. U kratkom razmaku smjenjene su dvije njegove ministarke, bliske saveznice koje su vodile dva ključna resora -pravosuđe, koje se pod Pam Bondi usmjerilo na progon političkih protivnika i upravljanje dokumentima afere Epstein, i unutrašnju bezbjednost, koja je pod Kirsti Noem postala oruđe za lov i deportacije nedokumentovanih imigranata. "Žene su se po svojim najboljim sposobnostima trudile da budu vrhunske ulizice", napisala je o dinamici Trumpove administracije i kadrovskim promjenama u NYT poznavalac unutrašnje politike Maureen Dowd.
Iz Trumpove administracije u međuvremenu stižu signali da su odlasci ministarki i načelnika Generalštaba kopnene vojske, generala Randyja Georgea, bili samo početak proljećnog čišćenja u američkom političkom vrhu. Reuters je, pozivajući se na neimenovane izvore u Bijeloj kući, juče izvjestio da su na listi za odstrel još i šefica obavještajnih službi Tulsi Gabbard, kao i čak ministar trgovine Howard Lutnick. CNN je na tu listu dodao i direktora FBI-ja Kasha Patela i ministarku rada Lori Chavez-DeRemer.
I ova dva odlaska povezana su sa najvećim prijetnjama Trumpovom drugom mandatu - ratom u Iranu i aferom Epstein. Gabbard, inače glasna zagovornica ideala pokreta MAGA, poznata po jasno izraženim protivintervencionističkim stavovima, u posljednjim mjesecima više puta je bila meta Trumpovog nezadovoljstva. Sa savjetnicima je, navodno, već više puta razgovarao o mogućim zamjenama za svoju šeficu obavještajnih službi.
Ekonomista Mitja Kovač je u vezi sa pritiscima na Fed nedavno rekao da je to veoma loš signal kako za povjerenje u dolar, tako i za tamošnja i globalna finansijska tržišta.
Lutnicka, glavnog arhitektu Trumpovog carinskog rata i agende America First, mogli bi funkcije koštati kontakti sa Jefferyjem Epsteinom. Dokumenti objavljeni početkom godine otkrili su da je ministar trgovine i blizak Trumpov prijatelj 2012. večerao sa Epsteinom na njegovom privatnom ostrvu na Karibima. Lutnick je rekao da sa Epsteinom "nije imao nikakve veze" i da je do večere došlo samo zato što je slučajno bio u blizini ostrva.
Poznavalac američke unutrašnje politike i predavač politologije na Fakultetu za društvene nauke Tomaž Deželan je, povodom pritisaka na institucije i razgradnje sistema kontrole i ravnoteže, rekao: "Riječ je o klasičnoj strategiji iz udžbenika populističkog autokrate, koji pored borbe protiv navodnih i korumpiranih elita uklanja političku i misaonu opoziciju, kao i sve nadzorne i autonomne institucije koje ne podržavaju njegovu agendu."
Logika "kratkoročnih žrtava za dugoročne koristi"
Uz sve to, Trump i dalje pojačava pritisak na centralnu banku Fed i njenog predsjednika Jeromea Powella. Taj pritisak će se, uz sve vjerovatnije jačanje inflatornih pritisaka upravo zbog rata, što će dodatno pojačati uzdržanost centralne banke prema popuštanju monetarne politike, vrlo vjerovatno u narednom periodu još intenzivirati.
Ekonomista Mitja Kovač je u vezi sa pritiscima na Fed nedavno rekao da je riječ o veoma lošem signalu kako za povjerenje u dolar, tako i za tamošnja i globalna finansijska tržišta. "Takvo zadiranje u nezavisne institucije je veoma opasno i može imati katastrofalne posljedice po povjerenje u američki dolar, a time i po funkcionisanje globalnog finansijskog sistema." Upozorio je da ova praksa stvara izuzetne pritiske i na druge centralne banke (na primjer u EU i UK) da, suprotno sopstvenim procjenama i smislenoj ekonomskoj politici, počnu da snižavaju kamatne stope po diktatu trenutne vlasti. "To ujedno šalje izuzetno loš signal drugim demokratskim državama", upozorio je na šire posljedice.
Iako je Trump navodno uzdržan prema velikim kadrovskim rezovima koji su obilježili njegov prvi mandat, kombinacija približavanja izbora za američki Kongres, pada javne podrške i nejasnog vremenskog okvira rata u Iranu zahtijeva djelovanje. Samo 36 odsto Amerikanaca odobrava Trumpovo vođenje države, pokazalo je najnovije istraživanje Reutersa i Ipsosa. Tako nisku podršku predsjednik još nije imao u svom drugom mandatu, iako istorija pokazuje da se narod na početku velikih konflikata obično ujedini kroz efekat "okupljanja oko zastave". Međutim, rat sa Iranom je nepopularan, jer 60 odsto ispitanih ne odobrava odluke SAD i Izraela, dok su mnoge istaknute ličnosti izolacionističkog pokreta MAGA čak zauzele javno negativan stav prema sukobu.
"Tržišta brine to što Trump stvara bezglavo ministarstvo pravde bez profesionalnog vođstva", rekao je povodom smjene ministarke Pam Bondi Terry Haines, osnivač agencije Pangaea Policy.
Trump je zato u iranskom ratu, slično kao i u slučaju carinskog rata, koji je do sada najviše pogodio upravo njegove pristalice iz redova radnika i poljoprivrednika, u svom nedavnom govoru ponovo pokušao da istakne logiku kratkoročnih žrtava za dugoročne koristi (short pain, long gain). "Problem je u tome što je MAGA sve više nekonzistentna i sama se udaljava od ciljeva America First", rekao je o razilaženju ideala predsjednikove politike i baze Deželan.
Politikolog pritom upozorava da SAD time "demokratski nazaduju i kroz proces autokratizacije klize ka elektoralnoj, odnosno minimalističkoj demokratiji." SAD su, kada je riječ o saveznoj vladi, na toj tački, smatra ovaj poznavalac.
To je, smatraju poznavaoci tržišta, daleko od akademske rasprave. "Tržišta brine to što Trump stvara bezglavo ministarstvo pravde bez profesionalnog vođstva", rekao je povodom smene Bondi Terry Haines, osnivač agencije Pangaea Policy, koja priprema geopolitičke i makroekonomske prognoze za institucionalne investitore i donosioce odluka. "Tehnički gledano, to je u Trumpovoj nadležnosti u ulozi predsjednika SAD, ali u praksi to ukazuje na pristrasnost na štetu povjerenja tržišta".
Tržišta žele stabilnost i dosljednost od strane nadzornika američkih pravnih i regulatornih institucija, koje imaju kontakt sa američkim javnim i privatnim kompanijama i direktne, potencijalno tržišno ograničavajuće uloge u pitanjima od upravljanja do spajanja i preuzimanja (M&A), kaže on. "Sada tržišta i američke kompanije imaju znatno manje te stabilnosti i dosljednosti nego ranije", u zaključku sumira nepovoljne trendove za tržišta i investitore u svjetlu klizanja SAD ka autokratiji.
.webp){kind=icon}
