.webp){kind=icon}
Njemačka je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine te zauzima prvo mjesto kada je riječ o izvozu i drugu poziciju na listi zemalja iz kojih najviše uvozimo. Na prvom mjestu među zemljama iz kojih najviše uvozimo nalazi se Italija.
Posmatrano za cijelu 2023. godinu, osim prva dva mjeseca kada je zabilježen rast, ostatak godine obilježio je pad izvoza. Tako je u 2023. zabilježen pad izvoza od 7,1 posto u odnosu na 2022. godinu. S druge strane uvoz je rastao prva četiri mjeseca nakon čega je uslijedio pad, da bi na kraju godine bio manji za tri posto nego u 2022. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,1 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 11,6 milijardi KM.
Pad izvoza i uvoza posljedica je globalnih kretanja, posebno u Evropskoj uniji. Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine.
Izvoz u zemlje Evropske unije manji je za 7,9 posto dok je uvoz veći za 0,5 posto u odnou na 2022. godinu. Izvoz je smanjen i u zemlje CEFTA-e i to za 5,5 posto, a uvoz za 7,9 posto.
Od zemalja Evropske unije Njemačka i Hrvatska su ostala glavna izvozna tržišta. Izvoz u Njemačku je veći za 0,5 posto, a u Austriju za 0,3 posto. Izvoz u Hrvatsku je smanjen za 4,8 posto, a u Italiju za 27,2 posto. Najznačajniji rast izvoza bilježimo u Finsku i to za 257 posto, Bugarsku za 97,2 posto i Maltu 81,1 posto. Najveći pad izvoza bilježimo u Luksemburg-84,5 posto, Portugal-74,5 posto i Latviju 51 posto.
Kada je riječ o zemljama CEFTA-e jedino je porastao izvoz u Crnu Goru i to za 19,7 posto dok je sa ostalim zemljama zabilježen pad izvoza.
U prošloj godini iz BiH je najviše izvezeno običnih metala i proizvoda od metala iako i tu bilježimo pad izvoza i to od 24,5 posto. U 2023. godini, a u poređenju s 2022. godinom najviše je porastao izvoz umjetnina, kolekcionarskih predmeta i starina i to za 28,9 posto i oružja i municije za 26,1 posto. Tako je u 2023. izvoz oružja i munijije dosegao 320 miliona KM, a umjetnina 243.000 KM. Najviše smo uvozili strojeve, elektrotehničku opremu, aparate za snimanje i reprodukciju slike i zvuka, mineralne tvari i obične metale i proizvode od metala. U 2023. godini najviše je porastao uvoz vozila i to za 38,6 posto.
Bitno je naglasiti da iako je sredinu prošle godine obilježilo zavratanje fabrika tekstilne industrije uslijed pada potražnja, ipak na kraju godine izvoz tekstila i tekstilnih proizvoda zabilježio je rast od 12 posto.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, usporavajući privredne aktivnosti, ali i da svaki izazov i kriza predstavljaju ujedno šansu za razvoj ekonomije i poboljšanje poslovnog ambijenta.
''Prema sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, zabilježili smo stanovite padove pri čemu je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH pala za oko milijardu KM. To nikada ne cijenimo zabrinjavajućim, a razlog tome je da smo uspjeli zadržati naša stara tržišta, među kojima, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i to nam u svemu tome daje polet'', rekao je Vuković za Fenu.
Kontinuitet ugovora
Naglasio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, ali da se sveukupno može ocijeniti da je protekla godina ipak bila uspješna.
''Nismo doživjeli stravične padove, nismo izgubili strana tržišta, nego smo se čak proširili na neka tržišta. Ono što nas žalosti sve skupa je zapravo odlazak mladih, odlazak naše radne snage i priliv neke nove radne snage koja nema svoju adekvatnu radnu industrijsku kulturu za funkcioniranje u BiH i zemljama u okruženju'', dodao je Vuković.
Vuković je pojasnio da bh. proizvođači nisu izgubili ključna tržište zahvaljujući činjenici da ''smo zadržali kontinuitet naših ugovora, a što nas je jednako spasilo kada je bila pandemija''.
