.webp){kind=icon}
Oko 700 metara širok bazen vode koji klokoće u Baltičkom moru zbog puknuća plinovoda Sjeverni tok ukazuje na klimatsku katastrofu.
To je najvidljivije od tri velika curenja plina koja potječu iz plinovoda koji povezuju Rusiju s Njemačkom. Znanstvenici pokušavaju utvrditi koliko je metana, jednog od najjačih stakleničkih plinova, pobjeglo u atmosferu. Prisutan je strah da bi to moglo biti jedno od najgorih ispuštanja metana do sada.
Uzrok tri gotovo istovremena pucanja cjevovoda nije potvrđen, ali europski i američki dužnosnici rekli su da je incident izgledao kao sabotaža.
Iako su plinovodi Sjeverni tok jedan bili zatvoreni, a Sjeverni tok dva nikada nije počeo raditi, svi su sadržavali prirodni plin pod pritiskom, od čega je velika većina metan.
"S obzirom na to da tijekom dvadeset godina tona metana ima utjecaj na klimu 80 puta veći od utjecaja CO2, potencijal za goleme i vrlo štetne emisije vrlo je zabrinjavajući", rekao je David McCabe, viši znanstvenik u Radnoj skupini za čisti zrak, klimatskoj neprofitnoj organizaciji. "Postoje brojne neizvjesnosti, ali ako ti cjevovodi zakažu, utjecaj na klimu bit će katastrofalan i mogao bi biti bez presedana."
Procjena točne količine metana koji je pobjegao u atmosferu iznimno je zahtjevan zadatak. Mnogi takozvani superemisioni događaji snimljeni su satelitskim slikama iznad zemaljskih plinovoda ili mjesta proizvodnje fosilnih goriva. No snimanje točnih podataka iznad vode dosta je izazovnije s obzirom na svjetlost koja se odbija od površine.
Postoji niz drugih ključnih nejasnoća, poput toga koliko je plina u tom trenutku bilo u cjevovodima, na kojoj su temperaturi i tlaku održavani te kolike su bile pukotine u cijevima. Čak i kada plin iscuri, dio se vjerojatno rasprši u vodu, ali to također ovisi o gustoći života mikroba, kao i o dubini. Da bi dobio točna očitanja, zrakoplov bi vjerojatno morao vršiti mjerenja iz zraka.
Unatoč tome, znanstvenici na društvenim mrežama požurili su napraviti neke izračune o tome koliko je metana moglo pobjeći. Andrew Baxter, direktor energetske strategije u Fondu za obranu okoliša, procijenio je da je ispušteno oko 115.000 tona metana, što je ekvivalentno oko 9,6 milijuna tona ugljičnog dioksida. U stvarnim okvirima, to je isti utjecaj na klimu kao emisije iz dva milijuna automobila na benzin tijekom godine ili dvije i pol godine rada elektrana na ugljen.
Ako je istina, to bi bilo jedno od najvećih curenja metana do sada. Najveće poznato ispuštanje u SAD-u dogodilo se u skladištu plina Aliso Canyon u Los Angelesu 2015., gdje je procijenjenih 97 100 metričkih tona metana ispušteno tijekom nekoliko mjeseci. Za usporedbu, curenje Sjevernog toka moglo bi se dogoditi tijekom nekoliko sati.
Ispuštanje metana dolazi usred sve veće svijesti javnosti o njegovom utjecaju na klimu. Na summitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj više od 100 zemalja obećalo je drastično smanjenje emisija. Europska unija također je u procesu donošenja zakona koji bi povećali obvezu tvrtki da smanje spaljivanje plina na baklji, provode redovite inspekcije kako bi se spriječilo curenje i povećala transparentnost curenja vezanog uz uvoz.
Na događaju u Europskom parlamentu u utorak navečer povodom pokretanja "tjedna metana", zastupnici, znanstvenici i ekolozi raspravljali su o tome kako izmjeriti razmjere curenja, ali bili su jedinstveni u vezi s jednom stvari - to će vjerojatno biti ekološka katastrofa. Jutta Paulus, glavna pregovaračica Zelenih za regulaciju metana u Uniji, čvrsto je uperila prst u Rusiju, rekavši da curenje nije slučajnost u istom tjednu kada je otvoren baltički plinovod - koji povezuje Norvešku s Poljskom.
"Ne mislim da je slučajnost što se to dogodilo na dan otvaranja baltičkog plinovoda", rekao je Paulus na događaju. Predsjednik Vladimir Putin nam kaže: "Uvjerite se da znate što radite kada nam primijenite dodatne sankcije. Moramo iskoristiti svaku priliku za provedbu energetske učinkovitosti i povećanje obnovljivih izvora energije."
- U pisanju teksta pomogli Vanessa Dezem i Aaron Clark.
