Trumpov drugi mandat: Moguć udar na njemačku industriju, time i na BiH

Sjedinjene Američke Države, kao jedan od ključnih aktera u globalnoj trgovini, imaju presudnu ulogu u oblikovanju svjetske ekonomije. Svaka promjena u njihovoj trgovinskoj politici, a izbor Donalda Trumpa je takav, može izazvati "trickle-down" efekt, reflektujući se ne samo na njihove najbliže partnere, već i na globalne lance snabdijevanja, ekonomski rast i stabilnost tržišta širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu te njene trgovinske partnere.

U predizbornom periodu očekivalo se da će Donald Trump, ukoliko bude izabran, iskoristiti svoje ovlasti za smanjenje imigracije, uvođenje ciljanih carina prema Kini, Meksiku, Kanadi i Evropskoj uniji, kao i za fiskalne olakšice.

Smanjena imigracija mogla bi dovesti do manjka radne snage u ključnim sektorima, kao i s tim povezanih povećanja operativnih troškova poslovanja.

Ciljane carine, koje je Trump najavljivao tokom kampanje, mogle bi značiti smanjenje trgovinskog volumena, jer više carinske tarife poskupljuju robu za zemlje izvoznike u SAD. Ovaj potez bi smanjio trgovinske tokove između SAD-a i njihovih glavnih partnera, posebno onih koji su vodeći izvoznici na američko tržište, uljucujuci Njemačku i Kinu.

Protekcionistička politika odnosno povećanje carinskih tarifa (ili "protekcionistička noćna mora" kako je The Economist nazvao mogućnost drugog Trumpovog mandata) potencijalno bi stavile dodatni pritisak na američke trgovinske partnere.

Zemlje koje se značajno oslanjaju na američko tržište za izvoz bile bi prisiljene tražiti alternativna tržišta kako bi ublažile gubitke. Ovo bi moglo stvoriti domino efekat, prisiljavajući ih na sklapanje novih trgovinskih sporazuma ili jačanje međusobne trgovine.

Za zemlje poput Njemačke, koje se već suočavaju s izazovima zbog strukturnih promjena i prijetnje od recesije, ovo svakako predstavlja dodatni teret sa potencijalnim vanjskotrgovinskim deficitima.

Kina i carine

Jedan od spominjanih scenarija u predizbornom periodu pretpostavlja da nova administracija postepeno uvodi carine od 60 posto na sav kineski uvoz i 10 posto opće carine na uvoz iz svih drugih glavnih trgovinskih partnera. Kina odgovara carinom od 40 posto, u skladu s prethodnim iskustvima. Potencijalni novi trgovinski rat između SAD-a i Kine bi imao značajan negativan uticaj na globalnu trgovinu i na najotvorenije ekonomije. Posljedica ovakve globalne nesigurnosti bi definitivno imala negativan uticaj na povjerenje potrošača i poslovnog sektora globalno.

Osim toga, povećane tarife na proizvode iz određenih zemalja mogle bi dodatno opteretiti globalne lance snabdijevanja, vjerovatno prouzrokujući preusmjeravanje proizvodnje ka drugim regijama, no prije toga svakako uzrokujući uska grla u snabdjevanju, moguće povećanje cijena roba.

Profesorica Galina Kolev iz IW Köln-a napisala je u septembru izvrstan članak o ekonomskoj povezanosti između SAD-a i Njemačke. Ona smatra da su ekonomski odnosi sa SAD-om od velike su važnosti za Njemačku i EU, uprkos protekcionističkoj politici i usponu Kine. Bliska transatlantska saradnja je i dalje ključna za oblikovanje globalnog ekonomskog sistema, što uključuje zajedničke inicijative za klimatske promjene, tehnološku saradnju i budućnost Svjetske trgovinske organizacije. Evropska unija treba nastaviti s proaktivnim pristupom i razviti strategije za suočavanje s mogućim novim sukobima kako bi osigurala stabilnost budućih odnosa između Njemačke i SAD-a. 

SAD jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke

U posljednjih nekoliko godina, SAD su zadržale svoju poziciju jednog od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke, pa čak i ojačale tu poziciju.

Iako je Kina značajno povećala svoju važnost u trgovinskoj razmjeni s Njemačkom tokom posljednjih decenija, posebno na polju uvoza, zbog dinamičnog ekonomskog rasta, SAD su i dalje glavni kupci njemačkih proizvoda. Kina je, sa udjelom od 11,5 posto u 2023. godini, ostala najvažniji dobavljač uvozne robe za njemačko tržište. Međutim, događaji iz proteklih godina (pandemija, ratovi) potaknuli su preispitivanje međunarodnih lanaca snabdijevanja, zbog čega su njemačke kompanije sve više kritički sagledavale svoju zavisnost od kineskih proizvoda. Ujedno, usporavanje kineskog rasta dovelo je do pada udjela kineskog tržišta u njemačkom izvozu.

Ovaj trend se nastavio i u 2024. godini. Prema podacima DESTATIS-a, Saveznog zavoda za statistiku, njemački izvoz u SAD u prvom polugodištu bio je 3,3 posto veći nego prethodne godine, dok je izvoz u Kinu opao za 2,6 posto. Istovremeno, ukupni uvoz je zabilježio značajan pad, dijelom zbog trajne ekonomske slabosti i deindustrijalizacije.

Uvoz iz SAD-a je opao za 3,5 posto, što je značajno manji pad u odnosu na uvoz iz Kine, koji je opao za 7,9 posto. Na osnovu ovih podataka, u prvom polugodištu 2024. godine SAD su po prvi put od 2015. postale najvažniji trgovinski partner Njemačke, sa ukupnom vrijednošću razmjene robe od 127 milijardi eura, dok je trgovinska razmjena sa Kinom iznosila 122 milijarde eura.

Izuzetna bitnost SAD-a kao njemačkog trgovinskog partnera može se vidjeti i na nivou pojedinačnih sektora.

Izvoz Njemačke u SAD po sektorima /IW Köln

Također, 10,7 posto ukupnih stranih direktnih investicija u Njemačkoj dolazi iz SAD-a, dok samo 0,7 posto dolazi iz Kine.

Direktne strane investicije/IW Köln

Na regionalnom nivou unutar Njemačke, SAD predstavljaju glavnog trgovinskog partnera za većinu saveznih pokrajina kada je riječ o izvozu. U šest saveznih pokrajina udio SAD-a u izvozu robe prelazi 10%, a samo u Saksoniji-Anhalt taj udio je ispod 5 posto. Za tri najveće pokrajine u izvozu - Baden-Württemberg, Nordrhein-Westfallen i Bavarsku - SAD su izuzetno bitan partner. Na primjer, u Baden-Württembergu, SAD učestvuju sa skoro 15% u ukupnom izvozu pokrajine.

Iako se prognoza za 2025. godinu ne mijenja drastično, zbog vremenskog perioda potrebnog da promjene u fiskalnoj, trgovinskoj i imigracionoj politici stupe na snagu i pokažu uticaj, važno je biti spreman na neočekivano, posebno u vezi s carinama. Ekonomski stručnjaci globalno pokušavaju razviti daljnje scenarije za carine, oslanjajući se na nove osnovne pretpostavke odnosno na trenutne rezultate američkih izbora. Ovi scenariji obuhvatiće ne samo visinu uvedenih carina, već i vremenski okvir njihove primjene.

Promjene u trgovinskim politikama SAD-a i njihov uticaj na Njemačku direktno se reflektuju i na Bosnu i Hercegovinu, koja je ekonomski blisko vezana za njemačko tržište. Udar na njemačke industrije u kojima bh. kompanije imaju ulogu dobavljača (automobilska industrija) bi svakako značilo i udar na bh. ekonomiju.

 

Mirela Kadić je mentorica pri USAID-ovom projektu "Diaspora Invest", savjetnica u Oxford Economicsu. 

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar