Trump prijeti, Iran drži Hormuški, tržišta pod pritiskom

Američki predsjednik Donald Trump uputio je sve agresivnije prijetnje da će počevši od utorka uništiti iranske elektrane i "donijeti pakao" toj zemlji, nakon što je američki pilot spašen više od jednog dana pošto je njegov borbeni avion oboren.

Iran je odbacio najnoviji Trumpov ultimatum da ponovo otvori Hormuški moreuz, navodeći da će u potpunosti obnoviti operacije tek kada ratna šteta bude nadoknađena. Teheran je nastavio napade na energetske ciljeve u susjednim zaljevskim državama, uključujući sjedište kuvajtske naftne kompanije.

Trump je, ponavljajući prijetnje da će gađati civilnu infrastrukturu Irana, u objavi na društvenim mrežama upotrijebio psovku i za Axios rekao da će "dignuti u zrak sve tamo" ako Iran ne postigne dogovor. Najavio je konferenciju za medije u ponedjeljak u 13 sati, kao i rok u utorak u 20 sati, bez dodatnih detalja.

Axios prenosi da Sjedinjene Američke Države, Iran i regionalni posrednici razmatraju uslove za moguće primirje od 45 dana, koje bi moglo dovesti do okončanja sukoba, pozivajući se na četiri američka, izraelska i regionalna izvora upoznata s pregovorima. Neimenovani sagovornici navode da su šanse za postizanje dogovora u narednih 48 sati male. Trump je 26. marta Iranu dao i rok od 10 dana za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, koji ističe u ponedjeljak uvečer. Prijetnja bombardovanjem civilnih elektrana mogla bi, prema međunarodnom pravu, predstavljati ratni zločin.

Operacija kasno u subotu, koju je Trump pohvalio, uključivala je desetine američkih aviona raspoređenih radi izvlačenja povrijeđenog člana posade iz planinskog područja u Iranu, dan nakon što je spašena druga osoba iz iste posade aviona F-15E. Misija je trajala dva dana i uključivala stotine pripadnika specijalnih jedinica, dok su američki avioni bacali bombe i djelovali po iranskim konvojima kako bi ih držali dalje od mjesta gdje se pilot skrivao, izvijestio je New York Times.

 

Predsjednik Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Rick Crawford, republikanac iz Arkanzasa, izjavio je za Fox News da SAD nije imao gubitke, ali je uništio "nekoliko" aviona na zemlji u Iranu kako ne bi pali u ruke neprijatelja. Obaranje američkog aviona narušilo je imidž nepobjedivosti koji Trump pokušava održati, dok rat s Iranom ulazi u drugi mjesec. Napadi Irana doveli su Hormuški moreuz - kroz koji inače prolazi oko petine svjetskih tokova nafte i tečnog prirodnog gasa - gotovo do zastoja, podižući cijene energije i uznemirujući globalna tržišta.

U posljednja 24 sata kroz moreuz je, uz dozvolu Irana, prošlo 15 brodova, prenijela je agencija Fars, navodeći da je to i dalje oko 90 posto manje nego prije početka sukoba. Cijene nafte su porasle nakon najnovijih Trumpovih prijetnji, pri čemu je brent poskupio oko 1,4 posto i premašio 110 dolara po barelu. Japanske akcije su porasle na početku trgovanja u ponedjeljak, nakon izvještaja da je dio brodova, ipak, prošao kroz moreuz.

Cijene su snažno uzdrmane sukobom, a rast troškova proizvoda poput avionskog goriva i dizela prijeti novim talasom inflacije. Članice OPEC+ povećale su proizvodne kvote za maj u simboličnom potezu, dok rat ograničava proizvodnju i isporuke iz nekoliko najvećih članica alijanse. U SAD-u su prosječne maloprodajne cijene benzina premašile četiri dolara po galonu prvi put od 2022. godine. Prelazak tog psihološki važnog praga donosi politički rizik za Trumpovu administraciju i republikance, jer potrošači postaju sve zabrinutiji zbog troškova života uoči novembarskih izbora za Kongres. Ipak, okončanje sukoba neće biti lako, jer su i SAD i Iran odbacili međusobne zahtjeve, dok je Izrael jasno stavio do znanja da želi dodatno oslabiti vojne kapacitete Teherana.

Izrael procjenjuje da Iran i dalje ima više od 1.000 projektila sposobnih da ga pogode, dok arsenal Hezbolaha u Libanu uključuje do 10.000 raketa kraćeg dometa, prema vojnim obavještenjima na koja se pozivaju izraelski mediji.

 

Izrael je saopćio da je gađao petrohemijski kompleks na jugozapadu Irana, gdje je, prema navodima Teherana, poginulo pet osoba, a 170 je ranjeno. Kuvajtski naftni sektor bio je ponovo na udaru u nedjelju, kada su napadi dronovima izazvali požare u rafinerijama i petrohemijskim postrojenjima. Napadi su uslijedili nekoliko sati nakon što je u sličnom napadu zapaljeno sjedište kompanije Kuwait Petroleum Corp., u kojem se nalazi i ministarstvo nafte te zemlje.

Odvojeni napad na elektrane i postrojenja za desalinizaciju vode izazvao je značajnu štetu, izbacivši iz funkcije dva proizvodna bloka. Kompanija Borouge PLC obustavila je rad u petrohemijskom postrojenju u Abu Dabiju nakon više požara izazvanih padom ostataka presretnutih iranskih projektila, saopćio je državni medijski ured.

Izrael je u nedjelju saopćio da je u prethodna 24 sata pogodio više od 120 sistema protuzračne odbrane i raketnih sistema u centralnom i zapadnom Iranu. Ministar odbrane te zemlje zaprijetio je novim napadima na iransku infrastrukturu.

Iranski raketni napadi bili su usmjereni i na industrijsku zonu na jugu Izraela, gdje su geleri izazvali manju materijalnu štetu na jednoj fabrici, bez povrijeđenih, saopćila je vatrogasna služba. Ministarstvo vanjskih poslova Omana saopćilo je na mreži X da je razgovaralo s Iranom o mogućim opcijama za osiguravanje "nesmetanog protoka" kroz Hormuz. Iran je u subotu najavio da će Irak biti izuzet iz njegovih ograničenja plovidbe, što omogućava izvoz do tri miliona barela iračke nafte dnevno. Ipak, jedan irački zvaničnik bio je oprezan, navodeći da će obim zavisiti od spremnosti brodarskih kompanija da preuzmu rizik ulaska u moreuz.

Tanker Suezmax Ocean Thunder, koji je početkom marta ukrcao naftu u iračkoj luci Basra, napustio je moreuz na putu ka Maleziji, prema podacima o kretanju tankera koje je prikupio Bloomberg. Ovakvi brodovi mogu da prevezu oko milion barela sirove nafte.

U sukobu je poginulo više od 5.000 ljudi, od čega gotovo tri četvrtine u Iranu, prema podacima vladinih organizacija i američke organizacije Human Rights Activists News Agency. U Libanu je poginulo više od 1.460 ljudi, gdje Izrael vodi paralelni rat protiv Hezbolaha, saveznika Irana.

 

- U pisanju pomogli Niki Koswanage, Arsalan Shahla, Sara Gharaibeh, Reshmi Basu, Khalid Al Ansary, Omar Tamo, Millie Munshi, Jon Herskovitz i Kevin Whitelaw.