Trumpove carine prijete usporavanjem zelene tranzicije

Novi paket carina koji je uveo Donald Trump mogao bi ozbiljno zakomplicirati globalne napore za klimatsku održivost, upozoravaju stručnjaci.

On uključuje univerzalnu carinsku stopu od 10 posto za većinu zemalja, uz posebne carine od 20 posto za EU i dodatnih 34 posto za Kinu. Stručnjaci također upozoravaju da bi ovaj trgovinski udar mogao destabilizirati globalnu razmjenu čistih tehnologija od električnih vozila do dijelova za vjetroturbine, te dodatno poskupjeti njihovu proizvodnju unutar SAD-a. Istodobno, druge zemlje, posebno Kina, mogle bi iskoristiti novonastale praznine na tržištu.

Obnovljivi izvori energije i kineske tehnologije

Jedna od prvih žrtava Trumpovih mjera mogle bi biti kineske tvrtke koje proizvode tehnologiju nužnu za zelenu tranziciju, poput litijskih baterija. Samo prošlog prosinca SAD je uvezao takve baterije iz Kine u vrijednosti od 1,9 milijardi dolara. S novim carinama ti će proizvodi poskupjeti, što znači da će američki kupci i tvrtke morati platiti više, a to bi moglo usporiti širenje obnovljivih izvora energije.

Solarna industrija također je na udaru. Iako nove carine nisu usmjerene direktno protiv kineskih tvrtki u samoj Kini, pogođeni su njihovi pogoni u jugoistočnoj Aziji, koji čine čak 80 posto američkog uvoza solarnih panela. To bi moglo izazvati usporavanje projekata i ulaganja u solarne elektrane širom SAD-a. Ekonomisti ističu kako bi kineske tvrtke suočene s viškom proizvodnih kapaciteta mogle svoje proizvode preusmjeriti prema relativno otvorenim tržištima Europske unije, stvarajući dodatni pritisak na europsku industriju zelene tehnologije u ključnom trenutku njene obnove.

No, reakcija Kine mogla bi biti jednako snažna. Ako Kina odluči otežati pristup rijetkim mineralima poput grafita za baterije ili rijetkih zemnih metala ključnih za vjetroturbine, američka industrija čiste tehnologije mogla bi se suočiti s ozbiljnim preprekama. Kineska dominacija u sektoru vjetroturbina već je vrlo izražena. Naime, prema nedavnom izvještaju BloombergNEF-a, Kina je u 2024. godini bila zaslužna za čak 70 posto globalnih instalacija vjetroturbina, pri čemu su kineske tvrtke zauzele prva četiri mjesta među najvećim svjetskim proizvođačima. Istodobno, povećanje protekcionizma oko kritičnih minerala u drugim državama, poput Čilea i Perua, dodatno komplicira već osjetljive lance opskrbe.

BloombergNEF

U sektoru električnih vozila situacija je nešto drugačija. SAD uvozi vrlo malo kineskih automobila, stoga izravni udar carina neće biti velik. Međutim, lanac opskrbe automobilske industrije u SAD-u, posebno onaj povezan s Meksikom i Kanadom, mogao bi doživjeti ozbiljne poremećaje.

Troškovi čelika i aluminija rastu, a s njima i troškovi za američke proizvođače automobila koji pokušavaju prijeći na proizvodnju električnih vozila. Ova situacija neočekivano ide na ruku kineskim proizvođačima električnih vozila, koji nastavljaju snižavati troškove proizvodnje i širiti svoju globalnu prisutnost, dok bi američki proizvođači mogli gubiti konkurentnost.

Utjecaj na europsko tržište i globalnu energetsku tranziciju

S druge strane, europske zemlje su zabrinute da bi višak kineskih proizvoda mogao završiti baš na njihovim tržištima, dodatno otežavajući revitalizaciju vlastitih zelenih industrija. Europska komisija čak razmatra povećanje uvoza američkog LNG-a kako bi izbjegla dodatne napetosti, što bi moglo otežati ostvarenje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Ipak, države diljem svijeta ne miruju. Njemačka je već najavila ogromne investicije u zelenu ekonomiju, Brazil provodi novu industrijsku strategiju za zelenu tranziciju, dok Meksiko jača svoje investicije u strateške sektore. Međunarodni trgovinski sporazumi, poput onih između EU-a i zemalja Latinske Amerike ili Kanade, također se prilagođavaju kako bi omogućili veću trgovinu zelenim tehnologijama.

Depositphotos

Opća klima trgovinskih ratova ipak donosi neizvjesnost koja bi mogla ozbiljno naštetiti globalnoj energetskoj tranziciji. Ulagači se nerado odlučuju za kapitalno intenzivne zelene projekte u nesigurnim tržišnim uvjetima, što se posebno odnosi na tehnologije poput obnovljivih izvora, električnih vozila te zelenog čelika i aluminija.

Trumpove carine predstavljaju neočekivani izazov za globalnu energetsku tranziciju. U svijetu sve povezanijih tržišta i opskrbnih lanaca, ovakve trgovinske mjere mogu stvoriti domino efekt, narušiti povjerenje ulagača te usporiti ili čak unazaditi dostignuti napredak u borbi protiv klimatskih promjena.