Nakon što se našla iznenada nepoželjnom u svojoj tradicionalnoj sferi utjecaja, Francuska odlazi dalje.
Zato će predsjednik Emmanuel Macron ovog tjedna putovati u Srednju Aziju, bogatu energijom, kako bi posjetio Kazahstan i Uzbekistan, dva dobavljača urana koji napaja nuklearne reaktore zemlje.
Cilj putovanja je jačanje energetske sigurnosti Francuske, kažu dva izvora upućena u razmišljanje francuskog predsjednika, koji su odbili otkriti svoje identitete kad se radi o diplomatskim pitanjima. Ovi napori u skladu su sa širim europskim naporima da se diversificira izvan ruskih fosilnih goriva o kojima je blok nekada bio toliko ovisan.
No, postoji i drugi motiv, kako su rekli sugovornici, a radi se o poticanju bivših sovjetskih republika da pogledaju izvan svoje vlastite ovisnosti o Rusiji. Francuski dužnosnici sugeriraju da je rat u Ukrajini uzdrmao dugo uspostavljene odnose u regiji, što stvara priliku.
Bogate rezerve nafte, plina i minerala u Srednjoj Aziji stavljaju tu regiju u središte borbe za utjecaj, što je inače tradicionalni teritorij Rusije.
Kina širi svoj utjecaj putem infrastrukturnog projekta predsjednika Xi Jinpinga poznatog kao Pojas i put, Sjedinjene Američke Države nastoje ojačati svoju političku prisutnost, dok Europska unija nastoji povezati regiju u trgovinski i energetski koridor koji bi išao preko Kavkaza prema Europi, izbjegavajući Rusiju.
Francuska već ima neka velika ulaganja u regiji, naprimjer, francuska nuklearna tvrtka Orano SA - ranije poznata kao Areva - eksploatira depozite urana u Kazahstanu putem zajedničkog poduhvata s državnom tvrtkom Kazatomprom. Povećanje prisutnosti Oranoa bit će na dnevnom redu razgovora, prema jednom insajderu iz delegacije koji je odbio otkriti svoj identitet kad se radi o detaljima putovanja.
Međutim, potraga Francuske za uranom nosi veću hitnost nakon vojnog udara u Nigeru u srpnju, zemlji koja je prošle godine bila drugi najveći izvor tog sirovog materijala za Europsku uniju, odmah iza Kazahstana. Orano je morao prestati obrađivati uransku rudu u jednom od svojih postrojenja u toj saharskoj republici, jer su međunarodne sankcije protiv vojnog vodstva ometale logistiku, objavljeno je prošlog mjeseca.
"Kazahstan je ključan za energetsku sigurnost Francuske", rekao je Michael Levystone, istraživač iz Pariza u Francuskom institutu za međunarodne odnose. "Macronov posjet će poslužiti kao podsjetnik da je Pariz spreman pojačati suradnju."
Osim što je najveći dobavljač urana Francuskoj, prošle godine je Kazahstan bio i drugi najveći izvor sirove nafte za Francusku, nakon što je pao s prvog mjesta u 2021. godini, prema podacima francuskog ministarstva gospodarstva.
Potaknuti invazijom na Ukrajinu i dubokim zabrinutostima zbog napretka Kine, Kazahstan je jedna od nekoliko zemalja gdje su G7 države ranije ove godine zajednički odlučile produbiti svoja partnerstva, prema diplomatu upućenom u unutarnja pitanja čelnika Grupe sedam.
To znači da se Macron, dok se udvara kopnenim republikama stisnutim između Kine i Rusije, nalazi u sklopu šireg trenda.
Prošlog tjedna su se ministri vanjskih poslova Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana prvi put sastali s ministrima vanjskih poslova 27 članica Europske unije, prema izjavi EU o tom sastanku, dok se u rujnu predsjednik Joe Biden sastao s njihovim liderima na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Isto tog mjeseca, kancelar Njemačke Olaf Scholz ugostio ih je u Berlinu.
U slučaju Francuske, ti nastupi događaju se dok se zemlja suočava sa sve manje manevriranja u svojoj uobičajenoj sferi utjecaja. Od 2020. godine, pučevi u devet afričkih podsaharskih zemalja različito su preplašili ili poslali kući francuske diplomate, a u nekim slučajevima prijetnju francuskim interesima potaknula je Rusija, u obliku plaćenika iz Wagner Grupe.
Macronova potraga za saveznicima u dvorištu Rusije pomaže i ambivalenciju srednjoazijskih zemalja prema ratu u Ukrajini. Dok se oni dosljedno pridržavaju sankcija Zapada protiv Rusije, barem na papiru, njegov posjet od 1. do 2. studenog dolazi u trenutku kada su trgovinski odnosi tih zemalja u promjeni.
Francuski predsjednik će putovati s delegacijom od 15 poslovnih lidera iz sektora energije, agroindustrije i rudarstva, prema službeniku Elizejske palače, uključujući komunalnu tvrtku Electricite de France SA i inženjersku tvrtku Assystem SA, koja pruža ekspertizu za izgradnju nuklearnih reaktora.
Primijetili su planove kazahstanskog predsjednika Kassym-Jomarta Tokayeva za referendum o nuklearnoj elektrani koja bi smanjila ovisnost zemlje o fosilnim gorivima.
Kazahstan također planira početi ekstrakciju rijetkih metala sljedeće godine, u vrijeme kad je Macron pozvao Francusku da bude manje ovisna o kineskim sirovinama koje su ključne za europsku industriju električnih automobila.
Unatoč tome, ranije ove godine, francuski predsjednik obavio je državni posjet Kini, ističući strategiju distanciranja od tvrđeg stava SAD-a prema Pekingu, u skladu s njegovim nastojanjem da proširi utjecaj Francuske u Aziji.
Nedavno je Macron postao prvi francuski predsjednik koji je posjetio Mongoliju, kasnije potpisavši sporazum o nabavi više urana, dok je prošle godine bio prvi francuski lider koji je sudjelovao na summitu Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje sa zemljama Tihog oceana.