Krajem prvog kvartala ove godine cijena uranija dostizala je jedva 50 dolara po funti (jedna funta odgovara težini od 453 grama), da bi od tada zabilježila vrtoglav rast i pred kraj godine dogurala na više od 85 dolara po funti. Ta cijena je najviša od januara 2008. godine, a nagli rast posljedica je povećanja potražnje za nuklearnom energijom i poremećenog snabdijevanja.
Cijene su ove godine naglo porasle, dostižući nivoe koji nisu viđeni otkako je katastrofa u Fukušimi dovela do toga da vlade širom svijeta smanje nuklearnu energiju. Katastrofa u Fukušimi obuhvata seriju nuklearnih nesreća i otkazivanje uređaja u nuklearnoj elektrani u Japanu, koje su nastale kao posljedica zemljotresa 11. marta 2011. godine.
Uranij se, između ostalog, koristi za proizvodnju atomskih bombi, kao i za gorivo u nuklearnim reaktorima, te za pokretanje podmornica.
Države sada gledaju na nuklearnu energiju kao na izvor energije s niskim udjelom ugljika koji može diverzifikovati njihov miks energije od povremenih obnovljivih izvora energije i uvezenih fosilnih goriva, piše Bloomberg. Neke komunalne kompanije u Evropi koriste svoje reaktore kako bi se izborile s gubitkom ruskog gasa u cijevima, dok izgradnja kineske nuklearne flote nastavlja svojim tempom. Uz to, oživljavanje tražnje poklopilo se s trenutkom kada se ključni proizvođači suočavaju sa poremećajima u snabdijevanju.
Metal koji je ključ za reaktore bez ugljika do sada je ove godine svojim rastom nadmašio sve jedinice u Bloombergovom indeksu sirovina, osim soka od narandže, koji je porastao za 68 posto, piše kolumnista Bloomberga Liam Denning. Dugoročni izgledi za rast nuklearne energije također djeluju pozitivno, mada uglavnom u Aziji. Međunarodna agencija za energetiku predviđa povećanje globalnog kapaciteta za skoro 50 posto do 2050. čak i po konzervativnom scenariju, piše on.
Dodaje da, iako Rusija nije naročito veliki dobavljač rudarskog uranija (šesta je po veličini), njene rezerve, četvrte po veličini u svijetu, strateške zalihe i istaknuta uloga državne Rosatom Corp. u globalnoj nuklearnoj industriji čine je važnim snabdjevačem gorivom za reaktore širom svijeta. Mada se Kongres SAD-a ne slaže u mnogo čemu kada je riječ o energiji i klimi, podrška nuklearnoj energiji i antipatija prema Rusiji su tačka gdje se dvije stranke slažu.
Inače, američki Predstavnički dom glasao je u ponedjeljak za usvajanje zakona koji bi zabranio uvoz obogaćenog ruskog uranija, proslijedivši zakon Senatu, gdje bi on trebalo da ima većinsku podršku, ali postoji ograničeno vrijeme da se usvoji ove godine.
Zakonom o zabrani uvoza uranija iz Rusije zabranio bi se uvoz ruskog uranija 90 dana nakon usvajanja, dok bi omogućio privremeno izuzeće do januara 2028.
U isto vrijeme, u verziji zakona o odbrani vrijednog 886 milijardi dolara, koji Amerika treba da usvoji, dodata je mjera koja zahtijeva da SAD poveća kupovinu domaćeg goriva za nuklearne reaktore. Rusija je bila snabdjevač skoro četvrtinom obogaćenog uranija koji se koristi za gorivo američke flote veće od 90 komercijalnih reaktora, što je čini prvim stranim dobavljačem prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva energetike SAD-a.
Senat pokušava progurati zakon kroz ubrzanu proceduru za koju je potrebna saglasnost svih 100 senatora, ali pokušaj blokira republikanski senator iz Teksasa Ted Cruz zbog razloga koji nemaju veze s tom temom, navode izvori koji su upoznati s ovim pitanjem.