.webp){kind=icon}
Latvijski glasači spremni su zbaciti stranku koja se dopada ruskom stanovništvu s najvišeg političkog mjesta prvi put u više od deset godina, slabeći bivšeg saveznika Moskve u državi članici NATO-a.
Ankete pokazuju da će Krisjanis Karins, latvijski premijer desnog centra, rođen u SAD-u, na subotnjim izborima pobijediti Harmoniju, socijaldemokratsku stranku koja predstavlja veliki dio ruskojezične manjine te baltičke nacije.
Izbori naglašavaju rastuće podjele u EU. U Latviji i drugim zemljama koje su se otrgle iz totalitarnog zagrljaja Moskve kada je komunizam pao prošlog stoljeća, bijes zbog invazije na Ukrajinu dodatno jača potporu euroatlantskoj solidarnosti.
Oni su u suprotnosti s populistima poput mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovih desničarskih saveznika u Italiji, koji su iskoristili bijes zbog inflacije i imigracije i raspirivali raspoloženje protiv EU kako bi osvojili glasove ove godine.
"Ruska invazija na Ukrajinu svakako igra veću ulogu nego drugdje" u Latviji, rekao je telefonom Maximilian Hess, suradnik Instituta za vanjsku politiku sa sjedištem u Londonu. "To je daleko više u glavi birača nego, na primjer, u Italiji."
Glasovanje počinje u 7 ujutro, a završava u 20 sati, nakon čega slijede izlazne ankete. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da, iako je Karinsova stranka Novo jedinstvo spremna osvojiti više od četvrtine od 100 mjesta u parlamentu, on će morati tražiti koaliciju od čak pet stranaka kako bi osigurao vladajuću većinu.
Karins (57) je rođen u Delawareu, njegovi roditelji su pobjegli iz Latvije kada je zemlja nakon Drugog svjetskog rata nasilno pripojena Sovjetskom Savezu. Nakon što je stekao doktorat iz lingvistike na Sveučilištu u Pennsylvaniji, vratio se u Rigu 1997. godine.
Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio invaziju na Ukrajinu u veljači, Karinsova stranka bila je jedan od najglasnijih zagovornika pooštravanja sankcija u EU. Pozvao je NATO da ojača svoj istočni bok, uključujući granicu Latvije s Rusijom od 214 kilometara.
Njegov se kabinet zalagao za ponovno uvođenje vojnog roka, zatvorio granicu za ruske turiste, prekinuo uvoz plina od susjeda i opskrbio Ukrajinu oružjem i političkom potporom.
Pod njegovom upravom Latvija je također srušila 80-metarski sovjetski spomenik u glavnom gradu, razbjesnivši Moskvu, i obećala je ukloniti ostale.
"Ruski napad na Ukrajinu stavio je liberalne vrijednosti, slobodu, demokraciju i vladavinu prava, pod najveću prijetnju od Drugog svjetskog rata", rekao je Karins na Facebooku u rujnu.
Usporedbe radi, Harmony je pobijedio na posljednja tri izbora, ali su ga u preuzimanju vlasti spriječile koalicije drugih političkih snaga. Glavna stranka koja predstavlja etničke Ruse, koji čine oko četvrtinu od 1,9 milijuna Latvijaca, Harmony je 2017. prekinuo veze s ruskom strankom Ujedinjena Rusija koja je Putinov saveznik.
Ove je godine Harmony osudio invaziju na Ukrajinu i uklonio je svoju platformu od bilo kakvog spominjanja bilo koje zemlje, za što kaže da je naštetilo njegovoj popularnosti među tradicionalnim pristašama.
"To je glavni razlog zašto nismo na prvom mjestu", rekao je Ivars Zarins, kandidat Harmonyja za premijera, za Latvijas Radio 19. rujna.
Ipak, Latvija se bori s jednom od najviših stopa inflacije u Europi, iznad 20 posto, a pogođena je čišćenjem financijskog sektora i izolacijom zbog Covida.
No, budući da je rat podigao cijene hrane i goriva, mnogi glasači i to vide kao grešku Rusije.
"Stranke u sadašnjoj vladi izgledaju dobro pozicionirane", rekao je Ian Bond, bivši britanski veleposlanik u Rigi i direktor vanjske politike u Centru za europsku reformu. "Oni nisu kažnjeni zbog ekonomskih problema jer je za to okrivljena Rusija."
