EU uvodi strožu kontrolu prodaje polovnih vozila - šta to znači za Zapadni Balkan

Polovna vozila iz Evropske unije (EU) koja po pravilu završavaju na tržištu Zapadnog Balkana mogla bi uskoro da budu skuplja. Evropska unija je odlučila da pooštri uslove za izvoz polovnih/korištenih vozila i vozila namijenjenih otpadu van njene teritorije. Cilj je smanjiti negativne ekološke posljedice proizvodnje automobila, ali i zbrinjavanja dotrajalih vozila. Time će se unaprijediti bolja iskorištenost proizvoda, ali i materijala koji su korišćeni u njegovoj izradi.

To će biti urađeno spajanjem Direktive o vozilima na kraju životnog vijeka (Directive 2000/53/EC of the European Parliament and of the Council of 18 September 2000 on end-of life vehicles) i Direktive 2005/64/EC o homologaciji tipa motornih vozila u vezi s njihovom ponovnom upotrebom, reciklažom i popravkama u jedinstvenu Uredbu o zahtjevima cirkularnosti u dizajnu vozila i upravljanju vozilima na kraju životnog vijeka (Regulation on circularity requirements applicable to the design of vehicles and the management of vehicles at the end of their life).

Direktiva 2000/53 je u ove dvije i po decenije znatno doprinijela poboljšanju ekološke politike. Podigao se nivo ponovne upotrebe i reciklaže dijelova za vozila dok je istovremeno podsticala stvaranje efikasne mreže ovlašćenih centara za zbrinjavanje vozila kada ona dostignu kraj svog životnog vijeka, i postrojenja za usitnjavanje otpada.

Unija zato i očekuje da bi se uvođenjem nove uredbe nastavilo u istom pravcu povećanja cirkularne ekonomije i smanjivanja uticaja na životnu sredinu u ovoj oblasti.

Šta donosi nova uredba

- Uvodi se "cirkularni pasoš vozila" (Digital Vehicle Passport - DVP). To je digitalni instrument za bolje informisanje o sigurnom uklanjanju i zamjeni dijelova i sastavnih dijelova vozila, kompatibilan s drugim postojećim i budućim digitalnim informacionim alatima i platformama u automobilskom sektoru;

- Proširena odgovornost proizvođača. Proizvođači moraju osigurati da vozila budu projektovana za lakšu demontažu, ponovnu upotrebu i reciklažu. Oni snose troškove i odgovornost za upravljanje vozilima koja su namijenjena za otpad, uključujući logistiku i zbrinjavanje otpada. Troškovi reciklaže i ponovne upotrebe prelaze s javnog sektora na proizvođače. Time se taj teret uklanja s krajnjih korisnika, odnosno, poreskih obveznika.

- Utvrđuju se minimalni uslovi za reciklirani sadržaj. Nova vozila moraju sadržavati određeni minimalni procenat materijala koji su reciklirani. Zahtjev je da vozilo sadrži najmanje 25 odsto plastike reciklirane iz plastičnog otpada nakon potrošnje, a da 25 odsto takvog materijala dolazi iz recikliranih otpadnih vozila. Razmatra se proširenje na utvrđivanje postotka recikliranog sadržaja na čelik, aluminij i kritične sirovine.

- Uvode se strožija pravila da se spriječi izvoz vozila koja su namijenjena za otpad, ali se lažno klasifikuju kao "korišćena vozila". Time bi se omogućilo da se polovna vozila koja se mogu koristiti u Uniji, takođe mogu koristiti i van Unije. Unija se odlučila na ovaj potez iz razloga što je veliki broj starijih automobila iz Unije namijenjenih za otpad, jer ne ispunjavaju ekološke standarde EU, završavalo na putevima Afrike ili u zemljama Zapadnog Balkana.

- Postavljaju se kriteriji kvaliteta za materijale dobijene usitnjavanjem, kako bi se osigurala njihova ponovna upotreba.

- Utvrđuju se minimalni uslovi za ponovnu upotrebu i recikliranje vozila. Za svaku vrstu vozila utvrđene su tačne stope recikliranja koje proizvođači i servisi moraju ispuniti. Komisija je dobila ovlaštenje da precizno odredi metodologiju kojom će se te stope računati i provjeravati. Osim toga, najavljena su i strožija pravila za ponovnu upotrebu rezervnih dijelova, kao i za prikupljanje i zbrinjavanje vozila koja više nisu u upotrebi. Ovim se želi osigurati da što veći dio vozila završi u procesu reciklaže, a ne na otpadu, čime se smanjuje štetni uticaj na okoliš i podstiče cirkularna ekonomija.

Depositphotos

 

Uticaj na cijene polovnih vozila koja stižu na Zapadni Balkan

Međutim, iako se donošenjem novih pravila očekuje napredak u politici dekarbonizacije i cirkularne ekonomije, organizacije za zaštitu prirode u EU, kao što su Evropski ekološki biro (European Environmental Bureau - EEB) i Njemačka organizacija za zaštitu životne sredine (Deutsche Umwelthilfe, DUH), već su izrazile sumnje u realizaciju ovih ciljeva.

Prigovor je da prijedlog Uredbe ne sadrži mjeru o smanjenju broja i veličini vozila, što je za ova udruženja osnovni faktor ako se žele ispuniti dati ciljevi. Osim toga prigovor je da se nastavlja davati prioritet reciklaži u odnosu na efikasnije strategije kao što su: trajnost, ponovna upotreba i popravke. Takođe, smatraju da su potrebne jasne mjere za odgovornost proizvođača za korištena vozila izvezena van EU.

Uzevši u obzir da je prijedlog još u fazi Međuinstitucionalnih pregovora za postizanje dogovora, moguće su dodatne izmjene na tekstu prijedloga Uredbe. Mediji u EU informišu da je pod pritiskom automobilske industrije već umanjen traženi nivo recikliranog plastičnog sadržaja u vozilima sa 25 odsto na 15 odsto, kao i da se rok za uvođenje ovih zahtjeva produžava.

S obzirom na činjenicu da su zemlje u regionu veliki uvoznici korišćenih vozila iz evropskih zemalja, uglavnom iz EU, ne treba odmah očekivati veliki napredak u zaštiti životne sredine uvozom kvalitetnijih i novijih vozila u Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje u regionu, ali će sigurno tome doprinijeti.

Takođe, stroži ekološki zahtjevi Unije skoro sigurno će povećati cijenu novih vozila. Novi troškovi prikupljanja, transporta i tretmana vozila na kraju životnog vijeka mogu se reflektovati kroz dodatne takse. Sve to direktno ili indirektno utiče i na cijene polovnih vozila koja će po pravilu završiti na tržištu Zapadnog Balkana.

 

-- Dragan Vulin je doktor prava i stručni savjetnik u Resoru za evropske integracije Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Vladi Republike Srpske.

--- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.