text size
Rast broja registriranih vozila u Bosni i Hercegovini (BiH) nastavlja se i u 2026. godini, ali najnoviji podaci pokazuju da iza tih brojki ne stoji nužno snažniji zamah tržišta novih automobila. Trendovi sve jasnije ukazuju na stabilan, ali strukturno nepromijenjen rast u kojem dominantnu ulogu i dalje imaju polovna vozila, dok kupovina novih automobila raste sporije i bez većih iskoraka.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u martu 2026. godine prvi put je registrirano 10.761 motorno vozilo, što predstavlja rast od 19,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na prvi pogled, riječ je o snažnom skoku koji bi mogao sugerirati povećanu kupovnu moć građana i oporavak tržišta automobila. Ipak, kada se ovaj podatak uporedi s kretanjima iz prethodne godine, postaje jasno da se radi o nastavku postojećeg, umjerenog trenda.
Kontinuiran rast bez naglih skokova
Tokom 2025. godine u BiH prvi put je registrirano oko 121.856 vozila, što je rast od približno 10 posto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, ukupan broj registriranih cestovnih vozila premašio je 1,35 miliona, uz godišnji rast od oko 4,7 posto. Ovi podaci potvrđuju kontinuitet rasta, ali bez naglih skokova koji bi ukazivali na dublje promjene na tržištu.
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković kazao nam je kako je, gledajući period od 2019. do 2025. godine, ukupan broj registriranih cestovnih vozila u BiH porastao za 23 posto. Istovremeno, kumulativni realni rast prosječne neto plate iznosio je čak 43 posto, što znači da su primanja rasla znatno brže od broja vozila na cestama.
Ipak, kada se fokus prebaci isključivo na nova vozila, veza između rasta plata i kupovine automobila pokazuje se kao relativno slaba. Korelacija između ova dva pokazatelja iznosi svega 0,23, što ukazuje na to da povećanje prihoda nije direktno dovelo do proporcionalnog rasta prodaje novih vozila.
Iako je veza pozitivna, njen intenzitet je ograničen, što sugerira da građani dodatni prihod ne usmjeravaju primarno na kupovinu novih automobila.
Blažeković ističe i sezonski obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu.
"Proljetni mjeseci tradicionalno donose povećanu potražnju i rast prodaje, pa tako i mart često bilježi rezultate iznad tromjesečnog prosjeka. Ovogodišnji rast stoga nije izuzetak, već dio ustaljenog ciklusa na tržištu", kazao je.
Depositphotos
Kada se trendovi dodatno analiziraju i ekstrapoliraju, ne uočavaju se značajnija odstupanja od dugoročnog kretanja u registracijama novih vozila. Drugim riječima, tržište novih automobila ne doživljava nagli uzlet, već prati stabilan, umjeren rast koji je prisutan godinama.
Prosječna starost voznog parka u BiH i dalje visoka
Dodatno, struktura tržišta jasno pokazuje da više od 70 posto prvih registracija i dalje otpada na polovna vozila, dok nova vozila čine manjinski udio. Istovremeno, prosječna starost voznog parka u BiH ostaje visoka i kreće se oko 17 godina, što potvrđuje da se tržište obnavlja sporije i uz dominantan oslonac na uvoz rabljenih automobila.
U ukupnoj strukturi prvih registracija dominiraju putnička vozila s udjelom većim od 80 posto, što ukazuje na to da potražnju prije svega generiraju građani, a ne investicijski ciklusi kompanija.
Ključna promjena zapravo dolazi iz segmenta polovnih vozila. Upravo taj dio tržišta generira najveći dio ukupnog rasta broja registriranih vozila u zemlji. To ukazuje na to da građani, uprkos rastu plata, i dalje češće biraju pristupačnije opcije, odnosno uvoz i kupovinu rabljenih automobila.
Ovakav razvoj situacije potvrđuje da rast standarda u BiH još uvijek ne znači i snažniji zaokret ka kupovini novih vozila, već prije postepeno širenje voznog parka kroz dostupnije alternative. Tržište automobila tako ostaje stabilno, ali i jasno segmentirano između ograničene potražnje za novim i dominantne potražnje za polovnim vozilima.
.webp){kind=icon}
