Prvi znaci recesije u Bosni i Hercegovini mogli bi se osjetiti ove zime ukoliko se energetska kriza u Evropi nastavi. Rizik od recesije u EU dostigao je najviši nivo od novembra 2020. jer nestašice energije prijete da podignu već rekordnu inflaciju. S obzirom na to da je Evropska unija najvažniji vanjskotrgovinski partner naše zemlje, pad ekonomske aktivnosti u bloku negativno će se odraziti na izvoz iz BiH.
Energetska kriza u Evropi se pogoršava i stavlja dodatni pritisak na industrije sirovina, a zemlje EU već su uvele određene mjere s ciljem uštede energije. Predsjednik njemačke centralne banke Bundesbank Joachim Nagel upozorio je da će moguća recesija pokucati na vrata Njemačke ako energetska kriza eskalira.
Inflacija u Bosni i Hercegovini dosegla je rekordnih 16,7 posto, a najviše su poskupjeli prijevoz i hrana. Industrijska proizvodnja je u padu već treći mjesec zaredom te se predviđa ekonomsko usporavanje u narednom periodu. S tim u vezi nameće se i pitanje koliko je BiH daleko od recesije.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, za Bloomberg Adriju kazao je da je inflacija do koje je došlo kao posljedice velikog paketa pomoći za oporavak ekonomija širom svijeta, zbog smanjene ponude proizvoda i veće potražnje, dovela mnoge ekonomije u teži položaj zbog neophodnosti podizanja nivoa kamatnih stopa.
"Danas kada kamatne stope rastu, što je nužnost kako bi se zaustavio inflacijski udar, na vrata dolazi novi ekonomski izazov recesija. Dolazak recesije u BiH u velikoj mjeri će zavisiti od ekonomskih kretanja u EU. Ukoliko kriza u vezi s energentima zaista potraje tokom zimskog perioda, kako se najavljuje, to će dovesti do pada ekonomske aktivnosti u zemljama EU, a time i do pada izvoza iz BiH, koji je u velikoj mjeri povezan s bruto domaćim proizvodom. U ovom slučaju možemo očekivati dolazak i recesije koja bi kod nas trebala biti zvanično prepoznata naredne godine. Prve znake možemo osjećati već ove zime, ali to se neće odraziti na budžetsku potrošnju, jer je i više nego dovoljno novca do sada prikupljeno tokom ove godine kao rezultat inflacije", pojašnjava Hadžić.
Vrlo je bitno donijeti pravu mjeru u pravo vrijeme, naglašava Hadžić/Facebook
Iako je struka još početkom marta predložila mjere kojima bi se rast cijena ublažio, a koje se odnose na privremeno ukidanje akciza na gorivo i uvođenje diferencirane stope PDV-a, skoro četiri mjeseca kasnije ovi prijedlozi nisu prošli parlamentarne procedure. Zakon o izmjenama Zakona o akcizama u BiH usvojen je u različitim tekstovima u Domu naroda i Predstavničkom domu Parlamenta BiH te ide na usaglašavanje. Zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za usaglašavanje teksta Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) usaglasila je uvođenje diferencirane stope PDV-a u BiH od nula posto na osnovne životne namirnice, hranu i opremu za djecu, sjemenski i sadni materijal, te od 22 posto na luksuznu robu. Predstavnički dom je usvojio predložene izmjene, međutim iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH upozoravaju da je zakon neprovodiv.
Pročitaj više: UIO: Predloženi Zakon o PDV-u je neprovodiv
Inflacija 'pojela' rast plata, u Adria regiji slijedi pad zaposlenosti
Govoreći o predloženim mjerama, Hadžić je i ranije upozoravao da ove mjere, i ukoliko budu usvojene sada, neće donijeti nikakve pozitivne pomake.
"Mjere pomoći kroz izmjene i dopune zakona, koje su posljednjih dana usvojene, u ovom trenutku neće dovesti do bilo kakvih pozitivnih efekata po građane, jer su već sada znatno zakasnile. One su trebale biti donesene u martu, kako bi do sada pomogle privredi i građanima", ističe Hadžić.
Naglašava da postoje i druge opcije i mjere koje bi trebalo donijeti sada, u pravom trenutku, a to je na privremenoj osnovi smanjivanje poreskog opterećenja na plate, naprimjer do kraja godine, kako bi radnici dobili više novca za potrošnju.
"Time bi se smanjio inflacijski udar do kojeg može doći zbog cijene energenata, a poslodavci bi imali isti izdatak za plate radnika. Vrlo je bitno donijeti pravu mjeru u pravo vrijeme, tako da postojeće izmjene zakona o PDV-u i akcizama, ovako formulisane, ne mogu imati pozitivne efekte", zaključuje Hadžić.
.webp){kind=icon}
