Prema preliminarnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine u okviru tokova direktnih stranih investicija (DSI), sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar - juni 2022. direktne strane investicije su iznosile 512,4 miliona KM ili 262 miliona eura.
Uz napomenu da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH ( FIPA) navode da su strana ulaganja u tom periodu manja za 39 posto u odnosu na isti period 2021., kada su, prema revidiranim podacima u periodu januar - juni 2021., direktne strane investicije iznosile 840,2 miliona KM.
''Ako je suditi po podacima o ulaganjima u šest mjeseci ove godine, u BiH se može očekivati smanjenje ulaganja i do kraja godine, dodatno imajući u vidu najavljenu recesiju u zemljama iz kojih BiH očekuje strana ulaganja'', rečeno je Feni iz FIPA-e.
Iz FIPA-e navode da svaka promjena koja se desi na tržištu EU i svjetskom tržištu utiče i na Bosnu i Hercegovinu.
Sigurni su da će očekivana recesija u svijetu uticati na priliv investicija u BiH, kao što je to bio slučaj 2008. i 2009. godine.
Ističu da su, osim očekivane recesije, izazovi s kojima se svijet suočava, a koji utiču na ekonomske aktivnosti, energetska kriza i rat u Ukrajini, što se reflektira i na dinamiku ekonomskih aktivnosti u BiH.
Međutim i bez svih globalnih turbulencija BiH nije na listi najpoželjnijih destinacija za investiranje. Priliv direktnih stranih investicija u 2021. godini iznosio je 971,2 miliona KM, a u 2020. 678 miliona KM.
Politički ambijent
Doktor ekonomskih nauka Aner Žuljević ranije je za Bloomberg Adriju rekao da, kada se u obzir uzme podatak da čak 586 miliona KM predstavlja reinvestiranu dobit, u 2020. godini, već postojećih preduzeća, postaje vidljivo koliko su u ovim godinama strane investicije bile male i dosta ispod nivoa koji je BiH neophodan.
Pročitaj više:Berberović: Kriza je pokolebala investicije iz dijaspore
Lanjski priliv DSI-a iznosio je skoro milijardu KM
Strane investicije u BiH, ulaganja i prepreke
"Ne treba biti posebno pametan da bi shvatio kako je nizak nivo investiranja u BiH određen prije svega lošim političkim i poslovnim okruženjem te posljedično negativnom percepcijom investitora o poslovnom ambijentu u BiH, što je sasvim logično kada se uzme u obzir kontekst stalnih političkih sukoba o gotovo svakom pitanju i izostanku ozbiljnih reformi", kazao je Žuljević.
Ekonomista Draško Aćimović ranije je za Bloomberg Adriju kazao da se BiH već dugo nalazi na crnoj listi privrednih komora u svijetu kao zemlja u koju je vrlo rizično investirati.
"U osnovi se javlja problem sa korupcijom po kojoj je BiH druga u Evropi, sa političkim sistemom koji je neadekvatan za ozbiljne investicije, tako da s tim načinom funkcionisanja BiH i korumpiranim političarima i ovim političkim sistemom, nema šanse za povećanjem stranih investicija", smatra Aćimović.
Dodaje da je dvije milijarde eura stranih investicija, koje su u BiH zabilježene u posljednih pet godina, zanemariv iznos.
"Jedan manji dio su direktne investicije, a veći dio su razna prebacivanja dobiti, indirektne spekulativne investicije preko raznih offshore kompanija, sakrivanje novca te su stvarne investicije puno manje od toga", istaknuo je Aćimović.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...