Prema preliminarnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine u okviru tokova direktnih stranih investicija (DSI), sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar - juni 2022. direktne strane investicije su iznosile 512,4 miliona KM ili 262 miliona eura.
Uz napomenu da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH ( FIPA) navode da su strana ulaganja u tom periodu manja za 39 posto u odnosu na isti period 2021., kada su, prema revidiranim podacima u periodu januar - juni 2021., direktne strane investicije iznosile 840,2 miliona KM.
''Ako je suditi po podacima o ulaganjima u šest mjeseci ove godine, u BiH se može očekivati smanjenje ulaganja i do kraja godine, dodatno imajući u vidu najavljenu recesiju u zemljama iz kojih BiH očekuje strana ulaganja'', rečeno je Feni iz FIPA-e.
Iz FIPA-e navode da svaka promjena koja se desi na tržištu EU i svjetskom tržištu utiče i na Bosnu i Hercegovinu.
Sigurni su da će očekivana recesija u svijetu uticati na priliv investicija u BiH, kao što je to bio slučaj 2008. i 2009. godine.
Ističu da su, osim očekivane recesije, izazovi s kojima se svijet suočava, a koji utiču na ekonomske aktivnosti, energetska kriza i rat u Ukrajini, što se reflektira i na dinamiku ekonomskih aktivnosti u BiH.
Međutim i bez svih globalnih turbulencija BiH nije na listi najpoželjnijih destinacija za investiranje. Priliv direktnih stranih investicija u 2021. godini iznosio je 971,2 miliona KM, a u 2020. 678 miliona KM.
Politički ambijent
Doktor ekonomskih nauka Aner Žuljević ranije je za Bloomberg Adriju rekao da, kada se u obzir uzme podatak da čak 586 miliona KM predstavlja reinvestiranu dobit, u 2020. godini, već postojećih preduzeća, postaje vidljivo koliko su u ovim godinama strane investicije bile male i dosta ispod nivoa koji je BiH neophodan.
Pročitaj više:Berberović: Kriza je pokolebala investicije iz dijaspore
Lanjski priliv DSI-a iznosio je skoro milijardu KM
Strane investicije u BiH, ulaganja i prepreke
"Ne treba biti posebno pametan da bi shvatio kako je nizak nivo investiranja u BiH određen prije svega lošim političkim i poslovnim okruženjem te posljedično negativnom percepcijom investitora o poslovnom ambijentu u BiH, što je sasvim logično kada se uzme u obzir kontekst stalnih političkih sukoba o gotovo svakom pitanju i izostanku ozbiljnih reformi", kazao je Žuljević.
Ekonomista Draško Aćimović ranije je za Bloomberg Adriju kazao da se BiH već dugo nalazi na crnoj listi privrednih komora u svijetu kao zemlja u koju je vrlo rizično investirati.
"U osnovi se javlja problem sa korupcijom po kojoj je BiH druga u Evropi, sa političkim sistemom koji je neadekvatan za ozbiljne investicije, tako da s tim načinom funkcionisanja BiH i korumpiranim političarima i ovim političkim sistemom, nema šanse za povećanjem stranih investicija", smatra Aćimović.
Dodaje da je dvije milijarde eura stranih investicija, koje su u BiH zabilježene u posljednih pet godina, zanemariv iznos.
"Jedan manji dio su direktne investicije, a veći dio su razna prebacivanja dobiti, indirektne spekulativne investicije preko raznih offshore kompanija, sakrivanje novca te su stvarne investicije puno manje od toga", istaknuo je Aćimović.
.webp){kind=icon}
