.webp){kind=icon}
Priliv direktnih stranih investicija (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini iznosio je 971,2 miliona KM, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). Prema njihovim podacima, nivo stranih investicija u 2020. godini iznosio je 678 miliona KM, dok su u prvih šest mjeseci 2021. godine DSI iznosile 766,2 miliona KM.
U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2021. godine je iz Švicarske (210,8 miliona KM), a onda iz Turske (147,0 miliona KM) i Velike Britanije (126,1 milion KM).
"Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti trgovine na malo u iznosu od 172,9 miliona KM, zatim u oblasti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda 114,1 miliona te u oblasti proizvodnje baznih metala 102,7 miliona KM", priopćili su iz CBBiH.
Prilivi investicija se mogu okarakterizirati kao ohrabrujući, jer su za 250 miliona veći nego u 2020. godini. Trend rasta reinvestirane zarade postojećih preduzeća sa stranim investicijama iz 2020. godine se nastavio i u 2021. godini. S tim da su reinvestirane zarade imale manje učešće (od 54 posto) u ukupnim tokovima, jer je zabilježeno značajno povećanje investicija u formi vlasničkih udjela, dok je istovremeno došlo do smanjenja ostalog kapitala.
Doktor ekonomskih nauka i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević ranije je za Bloomberg Adriju rekao da, kada se u obzir uzme podatak da čak 586 miliona KM predstavlja reinvestiranu dobit, u 2020. godini, već postojećih preduzeća, postaje vidljivo koliko su u ovim godinama strane investicije bile male i dosta ispod nivoa koji je BiH neophodan.
"Iako je pandemija ostavila posljedice na strane investicije, kako u BiH, tako i u regionu i zemljama Evropske unije, u 2021. godini je u našoj zemlji došlo do blagog oporavka. Međutim, u poređenju sa zemljama regiona, to je još nizak nivo. Primjer je Srbija, koja ima šest-sedam puta viši nivo stranih ulaganja, što je za 2021. godinu iznosilo nevjerovatnih 3,9 milijardi eura, dok je u 2020. godini Srbija privukla 2,9 milijardi ili oko 63 posto ukupnih direktnih stranih ulaganja na zapadnom Balkanu", kaže Žuljević te dodaje:
Bloomberg
"Ne treba biti posebno pametan da bi shvatio kako je nizak nivo investiranja u BiH određen prije svega lošim političkim i poslovnim okruženjem te posljedično negativnom percepcijom investitora o poslovnom ambijentu u BiH, što je sasvim logično kada se uzme u obzir kontekst stalnih političkih sukoba o gotovo svakom pitanju i izostanku ozbiljnih reformi".
Više na: Žuljević: Direktne strane investicije u 'raljama' bh. politike
Na kraju 2021. godine stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 16,28 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,88 milijardi KM) ili 17,7 posto ukupnog stanja investicija, Hrvatsku (2,72 milijarde KM) ili 16,7 posto i Srbiju (2,25 milijardi KM) ili 13,8 posto.
Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,44 milijardi KM).
U skladu s politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih u ovogodišnjem istraživanju, zajedno s objavljivanjem podataka za 2021. godinu izvršene su revizije podataka i za prethodne dvije godine.
-Uz pomoć Mirele Haskić-Suše
