.webp){kind=icon}
Istraživanje ''Države sa najboljim mogućnostima za direktne strane investicije'' u kojem su učestvovale kompanije iz 84 zemlje, rangiralo je Bosnu i Hercegovinu na zadnje, 84. mjesto. Ostale zemlje regiona su iznad na ljestvici, te je tako Hrvatska na 56.mjestu, Srbija na 66. i Crna Gora na 71.
Prema podacima Centralne banke BiH, nivo stranih investicija u 2020. godine iznosio je 678 miliona KM, dok su u prvih šest mjeseci 2021 godine DSI iznosile 766,2 miliona KM.
U strukturi direktnih stranih investicija u 2020. godini (678 miliona KM ili 347 miliona eura), vlasnički udjeli iznose 152,5 miliona KM (ili 77,9 miliona eura), dok su zadržane zarade iznosile 586,3 miliona KM (299,8 miliona eura).
Doktor ekonomskih nauka i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević za Bloomberg Adriu kaže da kada se u obzir uzme podatak da čak 586 miliona KM predstavlja reinvestiranu dobit već postojećih preduzeća, postaje vidljivo koliko su u ovim godinama strane investicije bile male i daleko ispod nivoa koji je BiH neophodan.
''Iako je pandemija ostavila posljedice na strane investicije, kako u BiH, tako i u regionu i zemljama Evropske unije, u 2021. godini je u našoj zemlji došlo do blagog oporavka. Međutim, u poređenju sa zemljama regiona, to je još nizak nivo. Primjer je Srbija, koja ima šest do sedam puta veći nivo stranih ulaganja, što je za 2021.godinu iznosilo nevjerovatnih 3,9 milijardi eura, dok je u 2020. godini Srbija privukla 2,9 milijardi ili oko 63 posto ukupnih direktnih stranih ulaganja na zapadnom Balkanu'', kaže Žuljević, te dodaje:
''Ne treba biti posebno pametan, da bi shvatio kako je nizak nivo investiranja u BiH određen prije svega lošim političkim i poslovnim okruženjem, te posljedično negativnom percepcijom investitora o poslovnom ambijentu u BiH, što je sasvim logično uzimajući u obzir kontekst stalnih političkih sukoba o gotovo svakom pitanju i izostanku ozbiljnih reformi''.
U prilog ovome govore podaci iz ankete članica Vijeća stranih investitora u BiH (VSI), koja nažalost iskustveno dokazuje kako je poslovna klima u BiH daleko od idealne. Nešto više od polovine anketiranih njih 52 posto je izrazilo je umjereno nezadovoljstvo poslovnom klimom u BiH, dok je 19 posto članica VSI ni zadovoljno ni nezadovoljno poslovnom klimom. Svega 15 posto ispitanika je izrazilo da je umjereno zadovoljno, a isto toliko anketiranih je reklo da je izuzetno nezadovoljno trenutnom poslovnom klimom.
''Stoga je potpuno nerealno očekivati bilo kakav ozbiljan priliv stranih investicija u takvim uslovima, što manifestuje i činjenica da domaći investitori koji su ostvarili dobre poslovne rezultate u prošlosti polako umjesto u BiH, u želji da obezbijede ekonomsku i pravnu zaštitu kapitala, sve više investiraju u zemlje u okruženju, a posebno u Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju. Nažalost, bez radikalne promjene političkog ambijenta s ciljem promjene opće slike o BiH neće biti značajnijeg povećanja ni domaćih, ali ni stranih investicija'', pojašnjava Žuljević.
Žuljević podsjeća na činjenicu da je BiH u izvještaju Doing Business 2020 ponovo pogoršala svoj ranking u odnosu na raniji izvještaj i ostaje najslabije plasirana država našeg regiona i Evrope (uz San Marino je na 92. poziciji). Uz ostvarenu vrijednost boda 65,4 jasno je da BiH stagnira, a druge zemlje napreduju brže, čime se iz godine u godinu povećava razlika u odnosu na druge zemlje regiona i Evrope.
Pročitajte više: Strane investicije u BiH, ulaganja i prepreke
Šta je stranim ulagačima privlačno u regiji? Proizvodnja, trgovina…
U oblastima koje su veoma važne za strane investitore kao što su zaštita manjinskih investitora BiH je na 88. mjestu (bili 72.), a u oblasti izvršenja ugovora na 93. mjestu globalne liste (bili na 75.). U okviru registracije imovine smo na 96. poziciji, sa potrebnih sedam procedura i 35 dana. BiH je najslabije rangirana u oblasti pokretanja poslovanja, gdje smo 184. i u odnosu na prethodnu godinu pogoršali smo svoju poziciju (bili 183. na svijetu).
''Iz predmetnog izvještaja se može nesporno zaključiti da su neefikasnost javne uprave, kompleksnost i brzina pribavljanja potrebnih dozvola neophodnih za poslovanje, te spori sudski postupci/otežano izvršenje sudskih odluka tri izuzetno važne prepreke sa kojima se suočavaju investitori u svom poslovanju. Podaci Svjetske banke pokazuju da sudski sporovi povodom naplate potraživanja u BiH traju 528 dana, a da za vrijednosti manje od 5.000 KM traju čak 702 dana, što je mnogo duže od prosjeka zemalja EU, gdje ti sporovi traju 177 dana. Nažalost, siva ekonomija i nelojalna konkurencija, neujednačeno postupanje inspekcijskih organa, nepredvidivost porezne i fiskalne politike u BiH, neadekvatno radno zakonodavstvo, otežan pristup finansijama pokazuju svu kompleksnost problematike koja ukazuje da imamo izuzetno velike probleme u institucionalnim kapacitetima za privlačenje i podršku direktnih stranih investicija'', ističe Žuljević.
SDP
Visok nivo korupcije uz neefikasno i korumpirano pravosuđe koje imamo u BiH potvrđuje i objavljeni indeks percepcije korupcije Transparency internationala za 2020. godinu, gdje se BiH nalazi na 111. mjestu od 180 posmatranih zemalja i iz godine u godinu nazaduje.
''Ozbiljan rast direktnih stranih investicija u BiH je izostao zbog poznatih i objektivnih problema koji već duže vrijeme nisu u prioritetima odgovornih. Činjenica je da ćemo i u budućnosti imati probleme sa privlačenjem investicija ukoliko nadležni ne shvate kako fokus mora biti na političkoj stabilnosti, boljem poslovnom okruženju, obrazovanju, borbi protiv korupcije i kriminala, vladavini prava, problematici demografske strukture (odliv radne snage), neadekvatnosti infrastrukture (komunalna, putna, telekomunikacijska, digitalna), te kupovnoj moći stanovništva'', zaključuje Žuljević.
