Proizvodnja, bankarastvo, telekomunikacije i trgovina su sektori u koje su, posljednjih pet godina, najviše stizale strane investicije. Međutim, ulaganja su još uvijek na niskom nivou u odnosu na mogućnosti koje Bosna i Hercegovina (BiH) pruža, a prema ocjeni ekonomista glavna prepreka za veće interesovanje stranih kompanija i pojedinaca su nestabilan politički sistem i korupcija.
Za pet godina u BiH se slilo 2,1 milijardu evra stranih investicija
Vrijednost stranih investicija koje su se slile u BiH, u posljednjih pet godina, premašuje 2,1 milijardu evra (4,2 milijarde KM).
Najviše je ulagano 2018. godine, dok je najmanji priliv bio u godini početka pandemije virusa korona.
U Agenciji za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH navode da je najviše investirano u sektor proizvodnje.
"Uglavnom je investirano u proizvodnju, bankarastvo, telekomunikacije i trgovinu, koje su se smjenjivale u posljednjih pet godina kao najvažniji sektori koji su privukli najviše stranih investicija", istakli su u FIPA-i.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su u posljednjih pet godina u BiH najviše ulagale zemlje okruženja, zatim Austrija, Njemačka, Rusija i Velika Britanija.
Najveće investicije ikada u BiH
Što se tiče uopšteno najvećih investicija u BiH, u FIPA-i navode da je jedna od najvećih investicija bila 2007. godine kada je Telekom Srbija zvanično postao većinski vlasnik Telekom Srpske za 646 miliona evra.
Uz ovu investiciju, tu je i ulaganje kompanije EFT International Investments Holdings Limited iz Velike Britanije u EFT - Rudnik i Termoelektranu Stanari, čiji je registrovani kapital 64,3 miliona evra.
"Početak radova u Stanarima je ozvaničen u proljeće 2013. godine. Vrijednost investicije procjenjuje se na preko 560 miliona evra", naveli su u FIPA-i.
Među najvećim je i investiranje ArcelorMittal Holdinga AG u istoimene kompanije u Zenici i Prijedor u koje je od 2004. godine investirano blizu 400 miliona evra.
Među značajnijim su i investiranje HT Hrvatskog telekoma i Hrvatskih pošta u Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar 2003. godine, kao i privatizacija Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča koje je 2007. godine kupio ruski Neftegazovaja Innovacionaja Korporacija (NeftegazInKor).
BiH na crnoj listi privrednih komora u svijetu
Ekonomista Draško Aćimović kaže da se BiH već dugo nalazi na crnoj listi privrednih komora u svijetu kao zemlja u koju je vrlo rizično investirati.
"U osnovi se javlja problem sa korupcijom po kojoj je BiH druga u Evropi, sa političkim sistemom koji je neadekvatan za ozbiljne investicije, tako da s tim načinom funkcionisanja BiH i korumpiranim političarima i ovim političkim sistemom, nema šanse za povećanjem stranih investicija", smatra Aćimović.
Print screen You Tube
Dodaje da je dvije milijarde evra stranih investicija, koje su u BiH zabilježene u posljednih pet godina, zanemariv iznos.
"Jedan manji dio su direktne investicije, a veći dio su razna prebacivanja dobiti, indirektne spekulativne investicije preko raznih offshore kompanija, sakrivanje novca te su stvarne investicije puno manje od toga", ističe Aćimović.
Proces privatizacije je, dodaje, donio investicije u bankarski sektor koje su se pokazale dobrim.
"Sve što je urađeno u okviru privatizacije u bankarskom sektoru, što su preuzele strane banke to funkcioniše, plaćaju se porezi, radnicima dobijaju plate, doprinose i sve ostalo. S druge strane, sve što je bila spekulativna privatizacija, te firme su propale, industrija je uništena, a 72,8 odsto BDP-a BiH čine mala i mikro preduzeća, što je tragedija", zaključuje Aćimović.
.webp){kind=icon}
