Gdje investirati - u keš, zlato ili akcije

Tržište kapitala je u periodu povećane neizvjesnosti, a svaka nova informacija znatno utječe na smjer kretanja cijena. Raspoloženje investitora oscilira iz dana u dan, a volatilnost podsjeća na igru na sreću. U takvom kontekstu, američke investicione banke sve otvorenije saopćavaju povećanu vjerovatnoću recesije 2025.

Konsenzus prognoza, koja se donedavno kretala oko 30 posto, sada raste ka 50 posto, dok predviđanja na Polymarketu ukazuju na vjerovatnoću veću od 60 posto. S obzirom na sve izraženije rizike i visoku neizvjesnost, ključno pitanje za investitore je: kako pozicionirati portfolio i koje klase imovine su sada najotpornije?

Novac i ekvivalenti

U uslovima povećanih recesionih rizika i velike nestabilnosti tržišta, mnogim investitorima prva asocijacija je gotovina. Povećanje udjela likvidnih sredstava u očekivanju pada tržišta je opravdano jer gotovina osigurava stabilnost portfelja i omogućava kupovinu po nižim procjenama u slučaju iznenadnih korekcija. Međutim, gotovina dolazi sa svojim ograničenjima. U okruženju visoke inflacije, njen stvarni prinos je često nedovoljan za očuvanje kupovne moći. Naprimjer, evropski fondovi tržišta novca su od početka godine ostvarili prinos od samo 0,7 posto, dok su godišnji prinosi oko dva posto. 

Osim toga, postoji i oportunitetni trošak, posebno ako dođe do pozitivnog zaokreta u geopolitičkim odnosima ili makroekonomskim pokazateljima. Naprimjer, mogući sporazum između Evropske unije i SAD/a o ukidanju carina u okviru zone slobodne trgovine mogao bi imati veoma pozitivan utjecaj na tržište. Imajući u vidu Trumpove stavove, u ovom trenutku i dalje izgleda da postoji veći rizik od daljnje eskalacije trgovinskog rata, pa je dobro povećati udio gotovine u portfelju kao hedžing.

Zlato

Kada privredi prijeti stagflacija gdje se istovremeno suočavamo s visokom inflacijom i slabijim privrednim rastom, sirovine se vraćaju u fokus investitora. Zlato, kao najtradicionalnije sredstvo zaštite od inflacije i geopolitičkih rizika, posebno dobija na značaju. Povećanje uvoznih cijena uslijed carina, uz usporavanje globalne tražnje, stvorit će okruženje koje dodatno podržava tražnju plemenitih metala, posebno zlata. Za investitore koji traže indirektnu izloženost zlatu, rudari zlata predstavljaju zanimljivu alternativu.

Cijene zlata se kreću iznad 3.000 dolara po unci, podržavajući rast prihoda u sektoru. Istovremeno, cijene nafte ostaju ispod 60 dolara po barelu, što znači niže troškove za industriju koja je izuzetno energetski intenzivna. Kombinacija visokih prihoda i smanjenih troškova otvara prostor za profitabilno širenje margine. Uprkos tome, akcije rudara zlata trenutno padaju zajedno s tržištem zbog opće panike, barem u početnoj fazi volatilnosti. Ali postavlja se pitanje da li je ovaj pad racionalan u svjetlu fundamentalno jačih pokazatelja? Mislimo da nije.

Akcije

Iako je rizik nagnut ka padu tržišta akcija, potpuna pasivnost na berzi nosi značajan rizik od propuštenih prilika. Historijski podaci pokazuju da dugoročni prinosi snažno zavise od nekoliko ključnih dana nestabilnosti. Naprimjer, investicija od 100.000 dolara u američke akcije od 2000. do 2024. porasla bi na približno 500.000 dolara. Međutim, propuštanje samo prvih pet dana u tom periodu smanjilo bi ukupan prinos za čak 150.000 dolara. U okruženju gdje je budući pravac tržišta teško predvidjeti, vrijednosti akcija predstavljaju racionalan kompromis između izloženosti i zaštite. To su kompanije čije procjene nisu zasnovane na visokim očekivanjima, već na realnim osnovama.

Naprimjer, za razliku od tehnoloških kompanija čije se valuacije često baziraju na očekivanom rastu u budućnosti, kod "value" kompanija cijena dionice odražava stvarne poslovne rezultate poput stabilne zarade, dividendi i tržišnog udjela. Suprotno od američkog tržišta gdje su cijene dionica već uključivale savršene scenarije rasta bez prostora za razočarenje, "value" pristup podrazumijeva niži rizik s obzirom na zdrave fundamente.

U tom kontekstu, spomenuli bismo region u kojem se slovenski berzanski indeks SBITOP ističe atraktivnim valuacijama i povoljnom strukturom, s dominacijom kompanija koje bi trebalo da budu otpornije na trenutna događanja u svijetu. Takav profil indeksa može djelovati kao prirodan amortizer u periodima tržišnih previranja.

Gledano geografski, ako bi se izdvojio region s relativno povoljnijim izgledima u trenutnom okruženju, fokus bi se pomjerio ka Evropi. Trgovinski sukob između SAD-a i Kine prijeti dugoročnim posljedicama po obje privrede, a američka ekonomija se sve češće spominje u kontekstu potencijalne stagflacije. Pored toga, američki tržišni indeksi nastavljaju trgovati po znatno višim vrijednostima u poređenju s njihovim evropskim ekvivalentima.

Poređenja radi, STOXX Europe 600 i britanski FTSE 100 indeks trenutno nude znatno povoljnije ulazne nivoe, kako u pogledu odnosa cijene i zarade, tako i kroz stabilne prinose na dividende. Naravno, Evropa ne može da izbjegne globalno usporavanje i neće biti imuna na posljedice protekcionističke politike. Ali kompanije u okviru evropskih indeksa u startu su jeftinije, a region nije direktno uključen u konkurenciju koja sve više poprima karakteristike "race to the bottom" između SAD-a i Kine.