U ovo vrijeme ekonomskih i geopolitičkih šokova središnje banke, ali i građani diljem svijeta sve više kupuju zlato čija je cijena prvi put u povijesti premašila psihološku granicu od 3000 dolara po unci. Istražili smo trendove u zemljama Adria regije.
Kontinuirani rast vrijednosti zlata u posljednjih nekoliko godina kulminirao je u ožujku ove godine, kada je cijena plemenitog metala prvi put u povijesti premašila psihološku granicu od 3000 dolara po unci. Cijena zlata ubrzano raste zbog povećane potražnje potaknute geopolitičkim previranjima koja prijete temeljito promijeniti svjetsko gospodarstvo. Brojne središnje banke u svijetu, institucionalni investitori, ali i fizičke osobe kupuju, odnosno ulažu u zlato kako bi zaštitili svoja sredstva od inflacije, ali i drugih ekonomskih šokova koji su postali svakodnevica otkako je Donald Trump drugi put postao predsjednik SAD-a i izazvao otvoreni trgovinski rat u svijetu. Čini se da ulagači u zlato nisu pogriješili, budući da sve prognoze upućuju na to da će cijena nastaviti rasti, ponajprije zato što se radi o rijetkom metalu ograničene količine, koji je vrlo tražen u određenim tehnološkim granama te zato što se stoljećima pokazao kao izvrsno sredstvo očuvanja vrijednosti.
S obzirom na to da je u svijetu očito zavladala zlatna groznica, željeli smo vidjeti kakvi su trendovi u zemljama Adria regije, odnosno u kojoj su mjeri središnje banke i građani regije njome zahvaćeni.
SRBIJA IMA VEĆE ZLATNE REZERVE OD SVIH OSTALIH ZEMALJA ZAJEDNO
Kada je riječ o deviznim rezervama u zlatu, Srbija je uvjerljivi lider u regiji i posjeduje znatno veće zlatne rezerve od preostalih četiriju zemalja zajedno (Slovenija, Hrvatska, BiH, Sjeverna Makedonija).
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) početkom ožujka iznosile su rekordnih 48,8 tona, a njihova vrijednost procjenjuje se na oko 4,3 milijarde eura, navode iz NBS-a. Dodaju kako udio zlatnih rezervi u ukupnim deviznim rezervama Srbije iznosi 14,9 posto, dok ukupne rezerve zemlje dosežu 28,8 milijardi eura.
„NBS otkupljuje zlato u obliku zlatnih poluga prvenstveno iz domaće proizvodnje, od tvrtke Zijin Copper, kao i s međunarodnog tržišta“, kažu iz NBS-a.
U proteklih šest godina NBS je na međunarodnom tržištu kupio ukupno 17 tona zlata. Devet tona kupljeno je 2019. godine, tri tone 2020. godine, a pet tona početkom srpnja 2024. godine. Kupljeno zlato čuva se u trezorima NBS-a, osim posljednjih pet tona, koje se još uvijek nalaze na posebnom računu NBS-a u Bernu.
Središnja banka Srbije navodi kako su sve nabave zlata na međunarodnom tržištu obavljene putem jedne od najuglednijih međunarodnih institucija – Banke za međunarodna poravnanja u Baselu. Sredinom 2021., uz povećanu globalnu nesigurnost i u skladu s praksom drugih središnjih banaka poput njemačke, nizozemske, austrijske, poljske i mađarske, NBS je u zemlju iz inozemstva vratio 13 tona zlata.
Inače, prema ugovoru s tvrtkom Serbia Zijin Copper, NBS ima pravo prvenstva pri kupnji zlata proizvedenog u toj kompaniji u obliku zlatnih poluga i dosad je dosljedno koristio tu opciju. Prema podacima NBS-a, tijekom 2024. godine od te kineske kompanije kupljeno je rekordnih 257 zlatnih poluga najviše kvalitete i čistoće, ukupne težine 3,2 tone, dok je tijekom 2025. (zaključno s 28. veljače) kupljeno ukupno 46 zlatnih poluga težine 577,2 kilograma.
„Nastavkom otkupa zlata na domaćem tržištu, NBS ne samo da pridonosi dodatnoj diverzifikaciji strukture deviznih rezervi već ih i povećava, budući da se plaćanja za zlatne poluge obavljaju u dinarima, a ne u devizama, kao što je slučaj s nabavama na međunarodnom tržištu, gdje se ne mijenja razina deviznih rezervi, već samo njihova struktura“, objašnjavaju iz NBS-a.
Depositphotos
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council), Srbija se nalazi na 54. mjestu u svijetu po količini zlata u deviznim rezervama. U neposrednom susjedstvu Srbije, jedino Mađarska (110 tona) i Rumunjska (104 tone) imaju veće rezerve zlata u svojim deviznim rezervama.
Iz NBS-a objašnjavaju da zlato povijesno igra ulogu sigurnog sredstva te da se ta karakteristika posebno očituje u razdobljima povećane nesigurnosti i kriza, često služeći kao zaštita od inflacije na dugi rok.
„S obzirom na to da je na tu vrstu aktive teže utjecati putem kamatnih politika različitih monetarnih vlasti, zlato kao klasa aktive omogućuje smanjenje rizika i očuvanje vrijednosti investicija. Niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive, posebice s valutama poput američkog dolara, čini taj plemeniti metal korisnim sredstvom za dodatnu diverzifikaciju ukupnih ulaganja. S druge strane, zlato nije oblik aktive koji nosi kamatu, karakterizira ga veća nestabilnost cijena i nešto niža likvidnost u odnosu na neke tradicionalne klase aktive, zbog čega se čuva u rezervama središnjih banaka kao jedna od mnogih klasa aktive u sklopu procesa diverzifikacije investicija“, objašnjavaju iz NBS-a.
SJEVERNA MAKEDONIJA ČUVA OKO 6,9 TONA ZLATA
Krajem veljače 2025. godine, službene devizne rezerve Sjeverne Makedonije iznosile su 4,8 milijardi eura. Najveći dio deviznih rezervi plasiran je u vrijednosne papire (76,2 posto), zatim slijede monetarno zlato (12,5 posto) te valute i depoziti (11,3 posto). Od početka 2019. zaključno s veljačom ove godine, vrijednost makedonskih zlatnih rezervi porasla je više nego dvostruko, odnosno s 256 na 605 milijuna eura.
Iz Narodne banke Sjeverne Makedonije otkrivaju da je u proteklom razdoblju došlo do blagoga povećanja količine makedonskih zlatnih rezervi, no rast vrijednosti ipak se ponajviše duguje poskupljenju metala, a ne povećanju njegove količine.
„Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije upravlja s oko 6,9 tona monetarnog zlata (odnosno 221.617 unci) i održava količinu zlata na relativno stabilnoj razini od oko 10 posto deviznih rezervi, pri čemu se u proteklom razdoblju količina zlata povećala za 2288 unci ili oko 70 kilograma“, kažu iz Narodne banke.
Dodaju da se, kako bi se aktivno upravljalo zlatom kojim raspolaže središnja banka, ono čuva u inozemstvu u zlatnim polugama koje ispunjavaju standarde tržišta zlata u Londonu.
„Radi ostvarivanja prihoda, dio zlata plasira se u kratkoročne depozite kod središnjih banaka i prvoklasnih stranih poslovnih banaka, pri čemu se iznos mijenja (obično iznosi oko 50 do 70 posto ukupnog zlata) i ovisi o tržišnim uvjetima (kamate stope i dospijeća depozita) pod kojima se može plasirati“, objašnjavaju iz makedonske središnje banke.
NEZNATNE KOLIČINE U BIH I SLOVENIJI
Krajem 2024. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) posjedovala je zlato u vrijednosti od 283,8 milijuna eura. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, rezerve zlata u BiH u trećem kvartalu prošle godine iznosile su 1,49 tona. Prosječna količina zlata u BiH od 2000. do 2024. godine iznosila je 1,54 tone, s najvišom zabilježenom razinom od 2,99 tona u prvom kvartalu 2013. i najnižom od nula tona u drugom kvartalu 2000. godine.
Iz CBBiH kažu da se udio monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama u posljednjih deset godina, do 2024. godine, kretao od jedan do 2,7 posto.
„U 2024. godini, u skladu s novom strateškom odlukom, CBBiH je povećala udio monetarnog zlata u ukupnom portfelju deviznih rezervi. Prema tome, udio monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama CBBiH sada iznosi oko 3,5 posto, što predstavlja najveću količinu monetarnog zlata koju je CBBiH ikada posjedovala od svog osnivanja“, objašnjavaju iz CBBiH.
Banka Slovenije posjeduje 3,2 tone zlata kao dio svojih međunarodnih monetarnih rezervi. Zlato Banke Slovenije ne čuva se u njezinim trezorima ni na teritoriju Slovenije. „Zlato Banke Slovenije deponirano je izvan teritorija Republike Slovenije kod financijskih institucija specijaliziranih za skladištenje zlata.“
Takvo skladištenje omogućuje im upravljanje ili trgovanje zlatom na međunarodnim financijskim tržištima i mogućnost oslobađanja od njega u hitnim situacijama. „Ne možemo otkriti točnu lokaciju zlata“, kažu iz središnje banke.
Banka Slovenije nije izravno odgovorila na pitanje ima li namjeru u budućnosti povećati ili smanjiti rezerve zlata. Pregled izvješća Banke Slovenije otkriva da banka godinama ima nepromijenjenu količinu zlata, čija se vrijednost povećava u skladu s rastom njegove cijene.
„Upravljanje financijskim investicijama u zlato dio je dugoročne investicijske strategije Banke Slovenije, koju utvrđuje Vijeće Banke Slovenije i njezina tijela, a provode nadležne stručne službe“, odgovorila je Banka Slovenije.
„Cilj dugoročne investicijske strategije je pridonijeti jačanju kapitala Banke Slovenije na srednji rok, a time i osigurati financijsku neovisnost u izvršavanju zadaća središnjeg bankarstva“, dodaju. Osim toga, teže i društveno odgovornom i održivom investiranju.
NEPOSTOJEĆE ZLATNE REZERVE HRVATSKE
Struktura financijskih sredstava kojima upravlja Hrvatska narodna banka (HNB) trenutačno ne uključuje zlato.
„Najveći dio financijskih sredstava HNB-a danas čine sredstva koja su do ulaska u eurozonu predstavljala međunarodne rezerve Republike Hrvatske. U razdoblju prije uvođenja eura, rezerve su se primarno i u velikoj mjeri čuvale u eurima kako bi se postigli ciljevi monetarne politike. Danas sredstva u eurima čine vlastita financijska sredstva HNB-a u domaćoj valuti, dok je ostatak denominiran u drugim valutama te i dalje ima karakter deviznih rezervi. Uz uobičajene instrumente poput gotovine, deviznih depozita, obveznica itd., u međunarodne rezerve može biti uključeno i zlato“, objašnjavaju iz središnje banke.
Iako HNB nema zlato, nakon pristupanja Eurosustavu bio je obvezan prenijeti dio svojih međunarodnih ili deviznih rezervi Europskoj središnjoj banci (ECB) u zlatu.
„Prenesenim zlatom kao dijelom međunarodnih rezervi Eurosustava upravlja ECB, ali to ne znači da država članica ostaje bez prenesenog zlata. Naime, nakon transfera rezervi, HNB je zadržao isti iznos potraživanja prema ECB-u na strani imovine u svojoj bilanci, tako da se sredstva HNB-a nisu smanjila, a HNB posredno potražuje preneseno zlato“, pojašnjavaju iz HNB-a.
Što se tiče motiva i potražnje za zlatom od središnjih banaka, ističu da su razlozi za njegovo čuvanje vrlo složeni, djelomično zbog povijesnog nasljeđa i mnogih neekonomskih čimbenika.
Napominju i da praksa središnjih banaka nije kupovati zlato i prodavati ga kada mu cijena poraste kako bi ostvarile financijski profit.
U posljednjem razdoblju, nagle promjene u cijeni zlata i njegova visoka volatilnost bile su posebno pod utjecajem neočekivanih geopolitičkih događaja (ratova i povezanih sankcija), dok su ekonomska kretanja postala manje važan faktor.
„Zato je odluka o kupnji zlata od pojedinih središnjih banaka u posljednje vrijeme često bila politički motivirana, a ne potaknuta investicijskim politikama kojima se središnje banke inače vode pri upravljanju međunarodnim rezervama.“
RASTE INTERES ZA ZLATO MEĐU GRAĐANIMA U CIJELOJ REGIJI
Naše istraživanje pokazalo je da raste interes za ulaganje u zlato među građanima u cijeloj regiji. Georgi Hristov, direktor tvrtke Tavex Gold & Silver za srpsko tržište, koja trguje plemenitim metalima, ističe da je u posljednjih nekoliko godina došlo do ogromnog rasta interesa srpskih građana za investicijsko zlato.
„Srbija tako prati globalni trend povećanja ulaganja u zlato. Tržište u Srbiji širi se, pojedinci se sve više upoznaju s proizvodima i maržama te se razvija svijest o tom obliku ulaganja“, kaže Hristov.
Prema njegovim riječima, glavni poticaj i za globalno i za domaće tržište bio je rat u Ukrajini, uz globalni porast inflacije i sve nestabilnije ekonomske i političke odnose u svijetu.
„U tom smislu, način razmišljanja srpskih investitora u potpunosti se poklapa s onim u ostatku svijeta, što pokazuje da su građani Srbije sve oprezniji i bolje informirani.“
Depositphotos
Hristov napominje da su se do 2022. godine pojedinci uglavnom odlučivali za manje zlatne proizvode i bili vrlo oprezni. „Kako su ljudi postajali informiraniji i kako je cijena zlata rasla, veći proizvodi i dugoročna ulaganja postajali su sve prisutniji.“
Prema njegovim riječima, za srpske investitore specifični su njihov skepticizam i oprez. Napominje da se na tržištu pojavljuje sve više novih trgovaca te da rastu i ponuda i potražnja.
Hristov naglašava da je prednost zlata to što na neki način predstavlja dugoročni štit protiv inflacije te pozitivno reagira u razdobljima političke i ekonomske nestabilnosti.
„Osim što služi kao zaštita od kriza i čuvar kupovne moći na dugi rok, investicijsko zlato je i međunarodno priznata i standardizirana investicija. Sve svjetske rafinerije proizvode zlato u skladu sa standardima Londonske udruge za zlato, koja jamči najvišu razinu kvalitete i univerzalnu konvertibilnost proizvoda jer imaju iste parametre“, zaključuje Hristov.
UTOČIŠTE
Financijski stručnjak Branislav Jorgić ističe da postoji opće pravilo prema kojem, kada dođe do političke, ekonomske ili ratne krize i popratne neizvjesnosti, investitori do određene mjere povećavaju ulaganja u zlato kao utočište.
„Oni očekuju da ulaganjem u zlato mogu zaštititi vrijednost svoje imovine. I sada se to događa – povećan je interes za investicijsko zlato, kako od investicijskih fondova i građana tako i od država“, kaže Jorgić.
Iako ne postoje službeni podaci o vrijednosti ulaganja kompanija i građana Srbije u investicijsko zlato, Jorgić naglašava da procjene pokazuju kako se interes za ulaganje u investicijsko zlato utrostručio u posljednje dvije do tri godine.
„Vjerujem da je tako, pa čak i više od toga. Zlato je već dugo vrlo popularno u Srbiji, kako za kupnju tako i za štednju. Posljednjih godina taj je trend dodatno ojačao, dijelom zato što postoji organiziran način kupnje investicijskog zlata, a dijelom i zbog toga što u Srbiji nema mnogo drugih mogućnosti za ulaganje“, objašnjava Jorgić.
NAVIKE SE I U HRVATSKOJ MIJENJAJU
Dok su u Hrvatskoj neki spremni ulagati, primjerice, u S&P 500, veći broj građana i dalje se okreće konzervativnijim rješenjima. Zlatne poluge, odnosno investicijsko zlato, jedno su od tih rješenja.
„Popularnost investicijskog zlata među domaćim ulagačima najbolje dokazuje činjenica da je vrijednost prodaje investicijskog zlata u Hrvatskoj porasla s 50 milijuna eura prije šest godina na oko 300 milijuna eura u 2023., dok su Hrvati prošle godine kupili investicijsko zlato u vrijednosti većoj od 350 milijuna eura“, objašnjava Mia Petričević, predsjednica uprave Auro Domusa.
Sve više ljudi svjesno je da zlato, povijesno gledano, čuva vrijednost imovine i generira prihod te da je mnogo bolje ulagati novac u fizičko zlato nego ga ostaviti na bankovnom računu i gledati kako inflacija postupno nagriza štednju. Iako je Hrvatska i dalje vrlo bankocentrično društvo, navike se polako počinju mijenjati.
Zbog toga smo kod vodećih prodavača investicijskog zlata provjerili kakav je stav Hrvata prema zlatnim polugama.
NEKI ULAŽU MILIJUNE, A DRUGI PO STO EURA MJESEČNO
Investicijske navike, objašnjava Petričević iz Auro Domusa, razlikuju se od klijenta do klijenta, prvenstveno ovisno o njihovim financijskim mogućnostima, odnosno iznosu novca koji imaju pri ruci i žele uložiti u zlato.
„Imamo klijente koji u razdoblju od nekoliko godina ulažu milijune eura, a njihovi pasivni prihodi dosežu stotine tisuća eura. Takvi veliki ulagači najčešće biraju zlatne poluge od 250, 500 ili 1000 grama za svoj portfelj. Mnogi u početku ulažu manje iznose, ali kada shvate dugoročnu zaradu, brzo su spremni ponovno investirati. S druge strane, imamo klijente koji ulažu manje iznose od 100, 200 ili 500 eura na mjesečnoj razini. Umjesto da novac drže u banci, štede u zlatu, čija vrijednost raste iz mjeseca u mjesec“, kaže Petričević.
Porast štednje u zlatu definitivno je primjetan, a „prosječni Hrvat danas ulaže do deset puta više u zlato nego prije samo nekoliko godina. Ipak, Hrvatska je još uvijek vrlo bankocentrično društvo, pa građani i dalje drže više od 40 milijardi eura na bankovnim računima, unatoč niskim, a ponekad i nepostojećim kamatnim stopama na tu vrstu štednje“, ističe Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata.
Interni podaci Centra Zlata pokazuju da su Hrvati prošle godine uložili oko 350 milijuna eura u zlato, što je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu. Ivanović naglašava da se najveći dio te svote odnosi na fizičko investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika, koji su oslobođeni svih poreza, a njihova je cijena u posljednjih 12 mjeseci porasla za više od 40 posto, računajući u eurima.
Ulagači u zlatne poluge i zlatnike čine vrlo raznoliku skupinu ljudi s različitim karakteristikama. „Neki preferiraju periodične mjesečne kupnje manjih iznosa i tako štede, dok drugi ulažu veće svote odjednom nakon isteka oročene bankovne štednje ili, primjerice, prodaje nekretnine“, objašnjava Ivanović.
Ulaganja u zlato doista značajno rastu u Hrvatskoj, „ali udio tih ulaganja u odnosu na ukupne štedne depozite hrvatskih građana u bankama i dalje je vrlo malen – tek oko jedan posto ili čak i manje“, pojašnjava Krunoslav Marčinko, direktor tvrtke Tetragram Plemenit.
Marčinko ističe da je taj oblik ulaganja u posljednje vrijeme posebno privlačan bivšim vlasnicima nekretnina, koji nakon prodaje svoje imovine često preusmjeravaju novac u fizičko zlato. „Moglo bi se reći da, iako ne govorimo o prosjeku, medijan kupnje investicijskog zlata iznosi oko 100 grama, budući da je to otprilike najveća količina investicijskog zlata koja se može kupiti gotovinom“, objašnjava Marčinko.
BOSANCI NA ŠOPINGU U HRVATSKOJ
„Posljednjih godina značajno je porastao interes za kupnju investicijskog zlata u Bosni i Hercegovini“, kaže Marčinko, koji je regionalni broker za investicijske plemenite metale.
Objašnjava da bosanski kupci biraju Hrvatsku za kupnju investicijskog zlata jer je u toj zemlji moguće kupiti investicijske plemenite metale prema europskim standardima, što znači da je investicijsko zlato oslobođeno poreza na dodanu vrijednost (PDV).
Kupnja se može obaviti gotovinom do iznosa od 9954 eura, dok je za veće iznose potreban prijenos sredstava s bankovnog računa kupca na račun prodavatelja.
Prema njegovim riječima, građani BiH češće od drugih kupaca iz regije odlučuju svoje zlato pohraniti u sefovima, budući da se u BiH pri kupnji ili uvozu investicijskog zlata plaćaju carine i porezi. To nije slučaj u zemljama Europske unije, uključujući Hrvatsku, zbog čega bosanskim kupcima više odgovara pohraniti kupljeno zlato u osigurane sefove s 24-satnim nadzorom.
„Ipak, postoji i velik broj kupaca iz BiH koji fizički preuzimaju kupljene plemenite metale i potom ih skladište u privatnom aranžmanu, što ne predstavlja veliki problem jer je zlato vrlo kompaktno u odnosu na svoju vrijednost. Primjerice, zlatna poluga veličine kutije cigareta vrijedila bi više od 100 tisuća eura“, naglašava Marčinko.
AUSTROUGARSKI ZLATNI DUKATI MEĐU NAJPOPULARNIJIMA
Također, nema velike razlike u vrsti proizvoda koje kupuju građani BiH u odnosu na druge kupce iz regije. Najpopularniji proizvodi uključuju zlatne poluge od 100 grama i manje (50 grama, unca ili 31,103 grama, 20 grama itd.), koje se mogu kupiti gotovinom, a zatim slijede austrijske investicijske zlatne i srebrne kovanice bečki filharmoničar od unce i manje (pola unce ili 15,55 grama te četvrtina unce ili 7,77 grama itd.).
„Često se kupuju pojedinačni i četverostruki zlatni dukati Franje Josipa, koji još od vremena Austro-Ugarske Monarhije imaju tradiciju u našim krajevima. Srećom, ti austrougarski dukati i danas se proizvode u velikim količinama u bečkoj kovnici Münze Österreich, zbog čega su lako dostupni na tržištu i imaju povoljnu cijenu“, dodaje Marčinko.
Kada je riječ o prodaji kupljenog zlata, Marčinko kaže da se to ne događa prečesto. Omjer kupljenog investicijskog zlata u odnosu na otkupljeno zlato u razdobljima kada cijena zlata stalno raste ne prelazi 20 posto ukupne količine kojom se trguje. To znači, na primjer, ako se u jednom mjesecu trguje s 10 kilograma zlata, kupcima se prodaje osam kilograma, dok se otkupljuju samo dva kilograma.
„U razdoblju kada na svjetskom tržištu započne korekcija cijena plemenitih metala, taj se omjer blago povećava na oko 65 do 70 posto prodaje naspram 30 do 35 posto kupovine, ali budući da je ukupna količina zlata koja se nalazi u vlasništvu građana iz regije manja od europskog prosjeka, u našim krajevima i dalje postoji velika potražnja za investicijama u plemenite metale, što očekujemo da će se nastaviti i u godinama koje dolaze.“
Dodaje kako ne očekuje da će u skoroj budućnosti količina otkupljenog investicijskog zlata premašiti količinu prodanog zlata.
ZNAČAJNE SVOTE U SLOVENIJI
Trgovci zlatom primjećuju rastući interes fizičkih osoba za kupnju investicijskog zlata. Koliko su kupili i koji su bili razlozi za kupnju? Službeni podaci o prodaji zlata u Sloveniji ne postoje, budući da se vlasništvo nad zlatom ne mora prijavljivati, a kupnja i prodaja zlata nisu oporezive. Također, dobit ostvarena prodajom investicijskog zlata ne podliježe porezu na dohodak za fizičke osobe. Banka Slovenije ne zna koliko se zlata nalazi u zemlji.
„Podaci koje tražite nisu nam dostupni u Banci Slovenije“, odgovorila je slovenska središnja banka na upit o količini zlata u vlasništvu Slovenaca. Privatni trgovci koji prodaju i kupuju investicijsko zlato u obliku kovanica i poluga imaju vlastite procjene o kupnji zlata od pojedinaca.
„Procjenjuje se da smo mi trgovci prošle godine prodali oko dvije tone investicijskog zlata“, odgovorila je Irena Moro iz tvrtke Moro & Kunst. „Naravno, postoji sve veći interes Slovenaca za kupnju i pohranu investicijskog zlata, jer sve više shvaćamo da smo prisiljeni sačuvati vrijednost novca i tako osigurati našu sigurnost u budućnosti, možda čak i za sljedeću generaciju“, dodaje Moro.
Interni podaci trgovačke tvrtke Center Zlata pokazuju da je 2024. godine u Sloveniji u zlato uloženo između 250 i 300 milijuna eura. S obzirom na prošlogodišnju prosječnu cijenu zlata od 2,4 tisuće dolara po unci, to bi značilo između 3,5 i 4,2 tone zlata.
„Većina tih ulaganja odnosi se na fizičko investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika, a najtraženiji su proizvodi iz švicarskih, austrijskih i njemačkih kovnica“, kaže Saša Ivanović, direktor Centra Zlata.
Ta tvrtka bilježi i rast potražnje za zlatnim polugama i zlatnim kovanicama, trend koji je vidljiv i u drugim zemljama.
„Potražnja u prva dva mjeseca 2025. godine viša je nego u istom razdoblju prošle godine, a očekujemo da će se taj trend nastaviti i u sljedećim mjesecima“, kaže Ivanović.
„Teško je precizno procijeniti kolika je ukupna količina zlata koju Slovenci kupuju kao investiciju na godišnjoj razini. Ipak, u posljednjim godinama sigurno su znatno premašili količinu zlata koju Slovenska središnja banka drži u svojim zlatnim rezervama“, kaže Peter Slapšak iz Elementuma.
Izražava žaljenje što Slovenska središnja banka nije kupovala dodatno zlato, budući da su u posljednjih deset godina središnje banke bile neto kupci zlata, a kupnja zlata pokazala se kao ulaganje koje povećava diverzifikaciju, sigurnost i vrijednost.
PODUZETNICI, ALI I BAKE I DJEDOVI MEĐU KUPCIMA U SJEVERNOJ MAKEDONIJI
Iz UNI banke, prve banke koja je ponudila investicijsko zlato u Sjevernoj Makedoniji, kažu da je u proteklom razdoblju znatno porastao interes za zlatne proizvode te da je promet u usporedbi s prošlom godinom dvostruko veći.
„Imamo kupce iz svih društvenih slojeva. Najčešće su to fizičke osobe, rjeđe tvrtke, iako smo sklopili i nekoliko transakcija s pravnim osobama. Za njih imamo i proizvode za depozite, gdje tvrtkama koje oroče veće iznose u banci darujemo zlatne pločice od dva i pet grama kao oblik dodatne vrijednosti za dobru suradnju. Od fizičkih osoba, to su uglavnom poduzetnici, ali i građani koji su sve bolje informirani o stabilnosti zlata kao investicije i njegovu velikom potencijalu za rast cijene u budućnosti“, izjavio je Zvonko Stankovski, direktor direkcije za trezor u UNI banci.
I iz Invest metala, ovlaštenog trgovca plemenitim metalima, ističu da je u posljednjim mjesecima osjetan povećan interes makedonskih građana i tvrtki za kupnju zlata te da je količina zlata u optjecaju posljednjih mjeseci dvostruko veća u odnosu na prošlu godinu. „Iako interes za investicijsko zlato raste, makedonski građani još uvijek nisu dovoljno upoznati s njegovim prednostima“, kaže Marijan Rangelov iz Invest metala.
Kada su prije tri godine započeli s radom, njihovi prvi klijenti bili su uglavnom Makedonci koji žive u inozemstvu, a koji su već znali da je investicijsko zlato kapital koji se može ponijeti bilo gdje u svijetu i prodati kad god je potrebno. Dodatna prednost koja ga čini još privlačnijim ta je što je investicijsko zlato u Sjevernoj Makedoniji, kao i u mnogim drugim zemljama, oslobođeno PDV-a. S vremenom su interes počeli pokazivati i lokalni građani i tvrtke, pa sada imaju kupce iz različitih kategorija.
„Među kupcima imamo bake i djedove koji kupuju zlatne kovanice kao poklon za svoje unuke, ali i tvrtke koje ulažu ozbiljne iznose u zlatne poluge, smatrajući da je to trenutačno najsigurnija investicija. Imali smo i klijenta, fizičku osobu, koji posjeduje nekoliko stanova u Skoplju, dionice i obveznice, ali je odlučio diverzificirati svoje ulaganje i u zlato“, dodaje Rangelov.
ZAŠTO ZLATO?
Ljudi su počeli shvaćati da je ulaganje u zlato izvrsna opcija za štednju za budućnost. Vrijednost zlata u posljednjih 20 godina porasla je za više od 650 posto, ističu iz Auro Domusa, dok u posljednjih 60 godina bilježi prosječan godišnji rast od više od devet posto. Nijedna štedna knjižica u banci ne može osigurati takvu kamatnu stopu.
Hrvati vole igrati na sigurno i čuvati novac u banci, kaže Petričević, ali prema tim podacima, koji upućuju na rastući interes za ulaganje u zlato, čini se da polako počinju razumijevati prednosti te vrste investicije – a to je znatno veći povrat na ulaganje.
Depositphotos
Zlato rijetko služi kao instrument za špekulativne burzovne transakcije, a češće se kupuje kao dugoročna investicija. Štednjom u zlatu vrijednost ušteđevine postupno raste, ističu naši sugovornici, a kada se odlučite unovčiti zlato, to možete učiniti bilo kada i bilo gdje u svijetu. Investicijsko zlato izuzetno je likvidno sredstvo, što je jedna od njegovih glavnih prednosti u odnosu na nekretnine, čija vrijednost s vremenom može opadati i koje nije lako i brzo prodati, za razliku od zlata.
U pisanju teksta sudjelovali: Slađana Gavrić (Srbija), Danijela Polonijo (Hrvatska), Mirela Haskić-Suša (BiH) i Urban Červek (Slovenija).
.webp){kind=icon}
