Startup ekosistem u BiH: Napredujemo, ali sporo. Kako to promijeniti

Startup ekosistem u Bosni i Hercegovini (BiH) napredovao je na globalnoj startup mapi. Prema Startup Blink rangiranju, BiH je napravila mali, ali ipak korak unaprijed, popevši se sa 100. na 96. mjesto, čime je prekinut negativan petogodišnji trend. Ovaj napredak, iako na prvi pogled skroman, ipak zaslužuje pažnju. Naravno, treba istaknuti da je napredak više rezultat kvalitetnijeg mapiranja ekosistema nego stvarnog povećanja broja startupa ili njihovih uspjeha. Ovaj podatak je podsjetnik koliko je važno sistemski raditi na razvoju startup ekosistema, ne oslanjajući se samo na sporadične inicijative. 

Gledajući Istočnu Evropu, BiH je rangirana na 26. mjestu, dok se, ako posmatramo Balkan, nalazi na devetom mjestu. Kako Startup Blink, pored država, rangira i gradove, potrebno je istaći da je u BiH rangirano jedino Sarajevo i to na 801. mjestu, što upućuje na dodatni prostor za unapređenje mapiranja i pozicije BiH u globalnom rangiranju kroz detaljnije mapiranje cjelokupnog ekosistema, kao i drugih gradova u BiH. 

StartupBlink

 

Nedostatak sistemske podrške

Startup ekosistem u BiH još uvijek karakterišu nedovoljna sistemska podrška i niz strukturnih izazova. Startupi nisu prepoznati kao jedan od elemenata ekonomskog razvoja zemlje, a nedostatak strateškog planiranja rezultirao je fragmentiranim razvojem. Za razliku od razvijenijih startup ekosistema u regiji, poput Srbije, Hrvatske, Slovenije, u BiH nedostaju integrisani programi podrške koji bi omogućili da se inovativne ideje transformišu u održive biznise. 

Aktivnosti koje postoje uglavnom su sporadične i zavise od privatnih inicijativa i donatorske podrške. Nedostatak podrške države, poput poreskih olakšica za poslovne anđele, fondova za inovacije ili programa akceleracije, dodatno otežava situaciju. Preduzetnici koji žele da razvijaju svoje ideje često su prepušteni sami sebi, oslanjajući se na bootstraping ili povremene startup programe koje podržavaju različiti donatori.

Broj startupa u BiH i dalje je relativno mali, što je posljedica ograničenog pristupa kapitalu, nedovoljno razvijenog tržišta i manjka mreže podrške.

Svijetle tačke ekosistema

Uprkos ovim izazovima, postoje inicijative i događaji koji ukazuju na potencijal razvoja startup ekosistema u BiH. Jedan od takvih događaja je "Starter konferencija", koja okuplja startup zajednicu i pruža prostor za umrežavanje, razmjenu ideja i motivaciju. Kao privatna inicijativa, ona dokazuje da postoji značajan interes i potencijal unutar zajednice.

Još jedan pozitivan primjer je "Business Angel Summit", događaj koji već treću godinu zaredom okuplja investitore i omogućava regionalnim startupima da predstave svoje ideje. Ovakvi događaji ne samo da povezuju startupe s investitorima, već i podižu svijest o važnosti rane faze finansiranja u razvoju startupa.

Takođe, vrijedi istaknuti prisustvo dviju mreža poslovnih anđela - "Bosnia and Herzegovina Business Angels Network" i "Vrbas Capital". Iako su ove mreže još uvijek u ranoj fazi razvoja, one predstavljaju važne aktere u pružanju finansijske i mentorske podrške startupima.

Posebno ohrabrujući korak naprijed je uspostavljanje "Odbora za razvoj startupa i startup ekosistema" pri Privrednoj komori Banjaluka. Ovo tijelo ima potencijal da utiče na kreiranje boljeg zakonskog okruženja i da služi kao katalizator za inicijative koje će unaprijediti startup ekosistem.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Pogled na regiju: Lekcije za BiH

Kada se osvrnemo na regiju Zapadnog Balkana, možemo uočiti pozitivne primjere koji bi mogli poslužiti kao inspiracija za BiH. U Srbiji, na primjer, postoje poreski podsticaji za poslovne anđele, poreski podsticaji za R&D, dok Fond za inovacionu djelatnost Republike Srbije podržava razvoj startupa kroz programe ranog razvoja, SmartStart, Katapult, Serbia Ventures, kao i druge programe.

Slični programi postoje u Sjevernoj Makedoniji, program za podršku startupima, program za podršku komercijalizacije inovacija, kao i Crnoj Gori, program predakceleracije, program rane podrške startupima, program podsticanja inovacione kulture itd.

Imajući u vidu navedene programe, bilo je i za očekivati da su Srbija i Sjeverna Makedonija u okviru Startup Blinka rangirane na 53. i 77. mjestu. Naravno, razvoj startup ekosistema u navedenim zemljama nije isključivo rezultat navedenih programa. Bitna je uključenost i privatnog sektora kroz različite inicijative, realizaciju startup programa, investiranje, mentorske programe, zagovaranje za bolji regulatorni okvir, gdje se u navedenim zemljama posebno ističu ICT Hub; Inicijativa Digitalna Srbija; Zephyr, Ceed i DSI mreža poslovnih anđela; Tenderly Garaža, kao i niz drugih organizacija posvećenih podršci razvoju startupa.   

Organski rast: Mali, ali stabilni koraci

U BiH, iako mali i spor, napredak postoji. Rastući broj događaja, mreža poslovnih anđela i inicijativa poput Odbora za razvoj startupa ukazuju na to da postoji organski rast ekosistema. Ključna riječ je ovdje "organski" – jer se napredak dešava bez značajnog upliva državnih programa ili velikih investicija, zahvaljujući entuzijazmu nekolicine.

Jedan od izazova u definisanju daljnjih koraka je i precizno razlikovanje startupa od novoosnovanih firmi. Startupi se razlikuju po svojoj inovativnosti, skalabilnosti i globalnom potencijalu, i zato bi zakonsko definisanje ovog termina moglo pomoći u usmjeravanju resursa ka pravim ciljevima.

 

Preporuke za daljnji razvoj Kako bi se startup ekosistem u BiH dodatno razvijao, ključno je raditi na sljedećim prioritetima: 1. Zakonsko definisanje pojma startupa kako bi se jasno razlikovale inovativne firme od drugih poslovnih aktivnosti; 2. Uvođenje programa podrške, poput bespovratnih sredstava, akceleratorskih programa, mentorskih programa koji bi podstakli razvoj ideja u ranim fazama; 3. Povećanje angažmana privatnog sektora kroz mentorstvo, investicije i umrežavanje; 4. Stvaranje poreskih olakšica za poslovne anđele kako bi se podstakle rane faze finansiranja; 5. Podrška organizaciji startup događaja koji povezuju preduzetnike, investitore i druge ključne aktere ekosistema.

  

Pogled u budućnost

Startup ekosistem u BiH nalazi se na prekretnici. Iako je put do zrelog i razvijenog ekosistema još uvijek dug, postignuti napredak pokazuje da postoji potencijal. Kao želja za Novu godinu, ostaje nada da će država prepoznati značaj startupa kao pokretača inovacija i ekonomskog razvoja. Uz bolje zakonodavno okruženje, veće investicije i podršku zajednice, BiH bi mogla postati plodno tlo za razvoj startupa s globalnim potencijalom.

 

- Vladimir Ćorda je preduzetnik, osnivač i CEO kompanije Virtuo. Aktivni je učesnik lokalne startup zajednice i pokretač Katalizatora, tromjesečnog programa za razvoj startupa.

- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.