U posljednjih nekoliko desetljeća, globalizacija je transformirala način na koji percipiramo lance opskrbe i upravljamo njima. Dugo se smatralo da je lokacija postala gotovo irelevantna u svijetu gdje su informacije trenutačne, a transport robe jeftin i efikasan. Međutim, nedavni događaji i promjene u globalnoj ekonomiji ponovno su stavili fokus na geografiju i lokaciju kao ključne faktore u poslovanju i upravljanju lancem opskrbe.
Nekretnine kao temelj lanca opskrbe
Za nekretninski biznis je poznato da su najvažnije tri stvari: lokacija, lokacija, lokacija, a nekretnine su oduvijek bile srž fizičke infrastrukture lanca opskrbe. Proizvodne hale, skladišta, distributivni centri i maloprodajni objekti čine okosnicu kroz koju se roba kreće od proizvođača do krajnjeg korisnika. Međutim, u eri hiperglobalizacije, fokus je često bio na optimizaciji procesa unutar ovih objekata, a ne na njihovoj lokaciji.
Donedavno, globalni lanci opskrbe bili su dizajnirani s primarnim ciljem minimiziranja troškova. Ovo je dovelo do fenomena gdje bi proizvod mogao "putovati" diljem svijeta tijekom svog proizvodnog procesa - sirovine iz jedne zemlje, proizvodnja u drugoj, pakiranje u trećoj i konačna prodaja u četvrtoj. Ovakav pristup je često zanemarivao geografske realnosti, tretirajući svijet kao "ravnu ploču", gdje su udaljenosti i granice postale gotovo irelevantne.
Međutim, nekoliko faktora je dovelo do preispitivanja ovog modela. U knjizi Prisoners of Geography, Tim Marshall razvija tezu da je geografija u korijenu svih političkih i geostrateških konflikata. Svjedoci smo da su već neko vrijeme geopolitičke tenzije, trgovinski ratovi i političke napetosti pokazali ranjivost globaliziranih lanaca opskrbe. Pandemija COVID-19 i globalna zdravstvena kriza stavila je točku na i te je razotkrila slabosti u prekooceanskim lancima opskrbe. Tehnološki napredak u obliku e-trgovine ili Amazonove kupovine u jednom kliku stvara očekivanja potrošača i u dijelu logistike je jednako zahtjevna pa se traži i logistika u jednom kliku. Automatizacija i 3D printanje smanjuju prednost jeftine radne snage u udaljenim lokacijama, a i spomenuti zahtjevi potrošača za brzom isporukom favoriziraju bliže lokacije proizvodnje i distribucije.
Lokacija kao strateška prednost
U ovom novom kontekstu, lokacija ponovno postaje ključni faktor konkurentske prednosti. Tvrtke sve više razmišljaju o:
- Blizini tržišta: Smanjenje vremena isporuke i povećanje fleksibilnosti. Čak i u vrijeme najveće globalizacije, kada je outsourcing bio trend, neke "lean" kompanije (Zara, Dell Computers i sl.) su svoje tvornice gradile u područjima gdje su bili njihovi dobavljači i obrnuto, tražili su od svojih dobavljača da se dosele u krug od 50 kilometara od tvornice njihovih matičnih kupaca. Na taj način su se i bolje povezivali s lokalnim dobavljačima i tržištima.
- Rizicima: Lokacija kao takva u sebi donosi i određene rizike. Primjerice, pojedine lokacije su sastavni dio geografskog položaja u kojem se nalaze pa u sebi sadrže inherentno veće rizike od drugih. Tako su neki dijelovi svijeta sami po sebi rizičniji, neke lokacije (države) su politički nesigurnije (rizičnije) od drugih. I sama udaljenost određene lokacije od, recimo, tržišta donosi nesigurnost, vremensku distancu i rizik. Diverzifikacija i smanjenje rizika se postiže, dakle, približavanjem opskrbnih lokacija te raspoređivanjem proizvodnje i skladištenja na više strateških lokacija.
- Održivosti: Klimatske promjene i povećana svijest o ekološkom otisku transporta robe na velike udaljenosti počele su utjecati na odluke o dizajniranju lanaca opskrbe. Uslijedilo je smanjenje transportnih udaljenosti radi smanjenja ugljičnog otiska.
Antonio Zrilić/Licencirane fotografije
Međutim, strategija je jedno, a cash-flow nešto sasvim drugo. Lokacija može igrati ključnu ulogu u lancu opskrbe, ali može se i monetizirati bez obzira na nedostatak tehnologije ili radne snage, ovisno o različitim čimbenicima. Evo nekoliko načina na koje se lokacija može iskoristiti kao prednost u lancu opskrbe:
- Geografska blizina ključnim tržištima: Lokacija blizu važnih trgovačkih centara ili prometnih čvorišta može smanjiti vrijeme i troškove transporta. Ako je neka nerazvijena regija, poput dijelova Krajine u BiH, relativno blizu ključnim tržištima poput Zagreba, Minhena itd., to može biti velika prednost za postavljanje skladišta ili distribucijskih centara.
- Niži troškovi zemljišta i rada: Nerazvijeni dijelovi često imaju niže troškove zemljišta, što može znatno smanjiti inicijalne investicijske troškove za izgradnju skladišta ili proizvodnih pogona. Također, troškovi rada mogu biti niži, iako treba razmotriti dostupnost kvalificirane radne snage.
- Poticaji i subvencije: Vlade za nerazvijene regije često nude poticaje i subvencije za razvoj industrijskih područja kako bi privukle investicije. Ovo može uključivati porezne olakšice, subvencionirane kredite ili bespovratna sredstva za infrastrukturu.
- Blizina prirodnih resursa: Ako se lokacija nalazi blizu prirodnih resursa potrebnih za proizvodnju, to može smanjiti troškove nabave sirovina i povećati učinkovitost proizvodnog procesa.
- Strateški prometni koridori: Lokacija koja se nalazi blizu strateških prometnih koridora (autoceste, željezničke pruge, rijeke) može olakšati transport robe, smanjujući troškove logistike i povećavajući brzinu isporuke.
Primjere uspješne monetizacije lokacije u nerazvijenim područjima možemo naći u razvoju logističkih centara po cijeloj Istočnoj Europi. Mnoga mjesta u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj su se razvila kao ključna logistička središta zbog njihove blizine zapadnoeuropskim tržištima, nižih troškova rada i zemljišta te poticaja od vlada. Da bi se iskoristila prednost lokacije, potrebno je provesti detaljnu analizu:
- Troškova infrastrukture: Investicija u osnovnu infrastrukturu (ceste, struja, voda).
- Dostupnosti i obuke radne snage: Mogućnosti za obuku i zapošljavanje lokalne radne snage.
- Regulatornih prepreka: Razumijevanje lokalnih zakona, propisa i poticaja.
Monetizacija lokacija
Lokacija može biti značajna prednost u lancu opskrbe, ali zahtijeva pažljivo planiranje i strategiju kako bi se maksimalno iskoristila. Dok, dakle, globalizacija ostaje snažna sila u svjetskoj ekonomiji, vidimo značajan zaokret prema više balansiranom pristupu koji uvažava važnost geografije, regije i lokacije. Nekretnine u lancu opskrbe više nisu samo funkcionalni prostori, već strateški resursi čija lokacija može značajno utjecati na uspjeh poslovanja.
Ovaj trend "povratka geografije" otvara nove mogućnosti za regije koje su možda bile zanemarene u prethodnom modelu globalizacije. Područja koja mogu ponuditi stratešku lokaciju, stabilnost i dobru povezanost mogla bi postati nova žarišta ekonomskog razvoja u narednim godinama.
Za menadžere u lancu opskrbe, CEO-e kompanija i lidere općenito, ovo znači potrebu za holističkim pristupom koji balansira troškove, efikasnost, rizike i geografsku strategiju. U svijetu koji postaje sve kompleksniji i nepredvidljiviji, razumijevanje i strateško korištenje lokacije moglo bi biti ključ za izgradnju otpornih i uspješnih lanaca opskrbe budućnosti.
Antonio Zrilić je ekspert za lance snabdijevanja. Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
