.webp){kind=icon}
Bankari srednjišnjih banaka postali su zlikovci prevladavajuće priče. Improvizirajući s povećanjem kamata koja su i prekasna i premala i "skidanje zalogaja s njihovih nabreklih" bilanci neće spriječiti da inflacija skoči prema dvoznamenkastim brojkama. Ali pad u recesiju kako bi se nadoknadilo predugo "spavanje za volanom" poticaja bio bi samo drugačiji okus neuspjeha. Ono što je potrebno je da fiskalna politika preuzme veći dio gospodarskog tereta.
Nakon kratkog razdoblja zajedničkog razmišljanja, kada je povećana državna potrošnja usklađena s inovativnim programima poticaja, vraćamo se središnjim bankama kao jedinom bedemu protiv stagflacije. Trenutna nepovezanost između fiskalne i monetarne politike ostavlja čuvare financijske stabilnosti - i njihove neovisnosti - opasno izložene napadima.
Bloomberg
Hodanje po užetu između obuzdavanja rastuće inflacije i guranja gospodarstva u recesiju predstavlja dilemu za Europsku središnju banku. Dok jastrebovi u upravnom vijeću traže skori kraj kvantitativnog popuštanja i brzi kraj negativnih kamatnih stopa, prebrzo uklanjanje poticaja lako bi moglo rezultirati naglim usporavanjem iduće godine za uvijek nesigurno gospodarstvo eurozone. Spas je to što, barem zasad, postoji malo dokaza o spiralnom rastu plaća. Upravo u tome vlade bloka mogu pomoći, ublažavanjem utjecaja porasta cijena energije na potrošače kako bi se ublažili drugi krug inflacijskih učinaka.
Europska unija je prošle godine ostvarila veliku pobjedu u stvaranju fonda Next Generation vrijednog 800 milijardi eura (1.570,96 milijardi KM) kako bi nadoknadila ekonomske poteškoće pandemije, ali njezin kolektivni fiskalni odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio je slab. Velika snaga EU-a je njezina fleksibilnost u teškoćama; trebao bi uskladiti koordinaciju svoje vojne reakcije i reakcije na sankcije s paketom za održavanje rasta uz ublažavanje cjenovnih posljedica rata.
Zadatak Banke Engleske još je teži s obzirom na povećanje poreza koje je uveo državni kancelar Rishi Sunak. Nije baš dobar izgled za središnju banku da na svom četvrtom uzastopnom sastanku povisi kamatne stope dok odjednom upozorava na nadolazeće rizike od recesije. Povećanje troškova posuđivanja može samo pogoršati krizu troškova života, stoga rastuće podjele u Odboru za monetarnu politiku između članova koji daju prioritet potrebi smirivanja inflacije s onima koji su zabrinuti zbog vladinog fiskalnog pritiska.
Bloomberg
Čini se da je vlada Ujedinjenog Kraljevstva gluha na molbe financijskih stručnjaka da ublaže nadolazeći pad životnog standarda. Budući da se smatra da BOE gubi apetit za rješavanjem rastućih potrošačkih cijena i predviđanjem stagflacije, trgovci i ulagači razumljivo su sve oprezniji prema imovini u funti.
U međuvremenu, Federalne rezerve ne vide nikakve prepreke i ubrzavaju svoje stezanje. To proširuje razliku kamatnih stopa na druge valute, dodatno potiče snagu dolara i izaziva pustoš na deviznom tržištu, na posebnu štetu tržišnih gospodarstava u nastajanju. Ali američka središnja banka nema mnogo izbora u brisanju nakon prevelikih poticaja od strane vlade. Mogućnost političkog zastoja nakon međuizbora u studenom ne sluti dobro za već posrnulu administraciju predsjednika Joea Bidena. Barem s obzirom da je prethodni predsjednik Fed-a sada na čelu riznice, trebala bi postojati neka nada za sinkronizaciju između fiskalnog i monetarnog odgovora na ekonomske izazove koji su pred nama.
Aktivna deflacija gospodarstva kako bi se ohladila super vruća tržišta rada i potaknula uništavanje potražnje cilj je kojemu i Fed i BOE slijede. To ne samo da riskira trošenje trilijuna potrošenih na napore za oporavak od pandemije, već se također možda neće moći kontrolirati. Lijek bi mogao biti gori od bolesti, uništavajući ionako poljuljano povjerenje u sposobnost monetarnih vlasti da ispune svoje mandate.
Bloomberg
Nitko se ne želi vratiti na to da političari odlučuju o kamatnim stopama. Dakle, mora postojati spoznaja o granicama onoga što samo monetarno djelovanje može postići kada je svijet učinkovito zatvoren, a zatim ponovno uključen usred poremećaja globalnog opskrbnog lanca i ratom izazvane energetske krize. Središnji bankari imaju malu ili nikakvu kontrolu nad stranom ponude i mogu samo suzbiti potražnju koju su tako nedavno žarkom podsticali. Vlade se mogu petljati s proizvodnom stranom, ali samo tamo gdje to ima komercijalnog smisla. Potrebno je dosta vremena da infrastruktura ili drugi veliki projekti generiraju bilo kakav značajan ekonomski učinak, ali fiskalna politika bi mogla učiniti mnogo više, posebice s porezima i poticajima za ulaganja.
Dionice i obveznice već bljeskaju crveno o budućim ekonomskim opasnostima. Fiskalna i monetarna politika mogu se i trebaju koordinirati bez potkopavanja neovisnosti bilo kojeg skupa kreatora politike. Vrijeme je da globalne vlasti ponove kreativnost koju su pokazale tijekom pandemije. Trebali bi djelovati odmah, u žurbi.
