Kultura življenja kao mamac za turiste

U svijetu se danas sve više govori o promjenama navika turista, o tome da se mijenjaju njihovi zahtjevi i motivi koji ih pokreću na putovanja. Turisti sve manje putuju radi pasivnog razgledanja i obilaženja znamenitosti, fotografisanja i proživljavanja putovanja kroz kasnije razvijanje filma i fotografija.

Savremeni turista danas je aktivan, traži nove, manje istražene ili prosto neistražene destinacije, zbog čega se od destinacija traži pružanje jedinstvenog doživljaja, da se osjeti, proba i iskusi. Svako za sebe želi i traži poseban osjećaj koji će doživjeti i na osnovu kojeg će vrednovati kvalitet putovanja, usluge, cijene i ponude na određenoj destinaciji.

Dakle, pri stvaranju turističke ponude i promocije destinacije više ne prodajemo mjesto samo po sebi, naprotiv, prodajemo iskustvo koje se može doživjeti na tom mjestu. Turista traži aktivno učešće i doživljaj kroz autentične interakcije i lično shvatanje kulture, običaja i tradicije mjesta koje obilazi. Traži interakciju s lokalnim ljudima i njihovim načinom života.

Prema istraživanju Evropske komisije, odnosno podacima Eurobarometra 2021, koji se baziraju na stavovima Evropljana o putovanjima, čak 82 odsto građana Evropske unije navodi kako je spremno promijeniti barem neke od svojih dosadašnjih navika prilikom putovanja, a sve kako bi živjeli u skladu s konceptom održivog turizma.

Za ovo istraživanje intervjuisan je reprezentativni uzorak građana u dobi od 15 i više godina u svakoj od 27 država članica Evropske unije, prilikom čega je napravljeno gotovo 26.000 intervjua. Prema navedenom istraživanju, putnici koji su spremni mijenjati navike, spremni su preduzeti sljedeće radnje: konzumiranje lokalnih proizvoda na odmoru, smanjenje otpada tokom odmora, putovanja izvan turističke sezone, putovanja na manje posjećena odredišta itd.

Lokalna hrana (Republic of Srpska-Visit Srpska)

 

Često kažem da mi nemamo izglede da postanemo destinacija masovnih dolazaka. Dominantno bogati prirodnim i kulturnim naslijeđem, destinacija smo izolovanih dolazaka u potrazi za autentičnim doživljajem.

Josip Mikulić, naučni savjetnik Instituta za turizam i profesor na katedri za turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, nedavno je, gostujući na jednoj konferenciji, dobro opisao potražnju i ponudu vezanu za navike turista riječima da zapravo mikro destinacije nude sve ono što savremeni turista zaista traži, a što turistička politika priželjkuje.

U suštini, mikro destinacije nude spoj poljoprivrede i turizma na jednom mjestu, zelen, autohton, nemasovan i manje sezonalan, personalizovan pristup gostu, domaće proizvode "od polja do stola", te perspektivu i mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva, i to često u područjima poharanim depopulacijom.

I zato, naša tradicija, način života našeg čovjeka i običaji koji to prate kroz vijekove, mogu biti važni razlozi za posjetu domaćim destinacijama. Uz to, područje smo bogato šumama, rijekama i jezerima, resursom koji u svijetu nestaje i koji se samim tim sve više vrednuje. Recimo, rijetke su zemlje kao što je naša, a gdje možete rukom zahvatiti vodu iz rijeke i piti.

Imamo tri nacionalna parka, šest parkova prirode, male i velike rijeke i čak 37 jezera. Prvo što moramo učiniti jeste da promijenimo svijest, shvatimo da imamo resurs koji je u svijetu tražen, da učinimo sve da to, na principu održivog upravljanja, na pravi, održiv i adekvatan način zaštitimo, da ne dozvolimo devastaciju rijeka i jezera zarad interesa pojedinaca, da uvedemo red u rad nacionalnih parkova, zaštitimo šumu i vodu.

Rekao sam da su naša kultura, tradicija i običaji autentični, samim tim su naša sela veliki potencijal u turizmu, a to traži posebnu pažnju i pomoć. Moramo se na sve načine truditi da one koji se odluče da na selu žive ili da kroz ruralni, odnosno agroturizam sprovedu svoje ideje, rade i privređuju u tim područjima i podržimo. Finansijski i logistički. Da se kroz podsticaje obezbijede svi uslovi neophodni za privređivanje, renoviranje objekata, kupovinu alata, sjemena itd.

Svaka osoba koja ima ideju, želi da oživi imanje ili kuću na selu u svrhu izdavanja smještaja i proizvodnje domaće hrane i pića, mora imati podršku i lokalne zajednice i države, a kroz pažljivo birane prakse treba da učinimo sve da ljude edukujemo da na pravi način iskoriste potencijal koji imaju.

 

Marko Radić je rukovodilac Sektora za promociju turizma Turističke organizacije Republike Srpske (TORS).

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.