Kažu da je svaka kriza prilika. Ako je tako, Evropa ima mnogo prilika ovih dana. Evropska ekonomija se suočava s nizom izazova, uključujući visoku inflaciju, energetsku krizu, klimatske promjene, migrantsku krizu, geopolitičke napetosti i zarazne bolesti. Ovi problemi stvaraju oluju neizvjesnosti na ekonomskom horizontu. Dok se Evropa bori s tim izazovima, naš region ne može ostati neokrznut jer pomenuti izazovi mogu imati značajan uticaj na ekonomski rast i stabilnost ovog regiona.
Jedan od glavnih izazova za evropsku ekonomiju je borba protiv visoke inflacije. Evropa skoro pedeset godina nije imala ovakvu inflaciju. Još gore, mjere Evropske centralne banke (ECB), u smislu podizanja kamatne stope, uglavnom su nedovoljne u borbi s inflacijom. U avgustu 2023. godine inflacija u eurozoni iznosila je 5,2 odsto, a u EU 5,9 odsto.
Visoka inflacija smanjuje kupovnu moć domaćinstava i kompanija, što može dovesti do usporavanja ekonomskog rasta. Kao u mnogočemu, zemlje u Evropi se razlikuju i po inflaciji. Najniže godišnje stope zabilježene su u Danskoj (2,3 odsto), Španiji i Belgiji (po 2,4 odsto), a najviše godišnje stope su zabilježene u Mađarskoj (14,2 odsto), Češkoj (10,1 odsto) i Slovačkoj (9,6 odsto).
U poređenju s julom, inflacija je pala u 15 država članica, ostala stabilna u jednoj, a porasla u 11. Neobično, ali tačno, u Bosni i Hercegovini je inflacija niža nego u eurozoni i iznosi 4,7 odsto u avgustu.
Podaci koji pristižu pokazju da se umjesto rasta inflacije usporava privredni rast. Jedan od glavnih razloga za pad BDP-a u Evropi je smanjena domaća potrošnja usljed viših troškova zaduživanja. Pritom, visoka inflacija, koja se još održava iznad željenog nivoa, smanjila je kupovnu moć domaćinstava i povećala troškove proizvodnje i usluga.
Bloomberg Adria
Borba s rastom cijena ne ide po planu ni u SAD-u. Federalne rezerve su zadržale nepromijenjene kamatne stope, ali je ukazano na to i dalje očekuju još jedno povećanje prije kraja godine i manje smanjenja nego što je ranije najavljeno. Finansijska tržišta potvrđuju ova očekivanja uz naglašenu volatilnost. Sudeći samo po tim pokazateljima, kamate će ostati više duže vrijeme nego što se očekivalo, što će produžiti period naglašene volatilnosti na finansijskim tržištima. Osim toga, relevantni autoriteti ovih dana koriguju prognoze koje se odnose na ekonomski rast. Prema procjenama nekih autoriteta poput, OECD-a, očekuje se manji rast od najavljenog i u ovoj i u sljedećoj godini.
Pomenuti izazovi će vjerovatno imati negativan uticaj na ekonomski rast Adria regiona. Ovaj region je izuzetno ranjiv na globalne ekonomske šokove jer je njegova ekonomija u velikoj mjeri orijentisana na razmjenu s EU, a veliku ulogu igraju doznake iz inostranstva. Uz usporen ekonomski rast, treba imati u vidu da će i izvoz biti pod velikim pritiskom usljed manjih narudžbi iz EU. Ekonomiste brinu i očekivanja da bi se teže finansiranje i veće kamatne stope mogle odraziti na smanjene investicije, što bi u kombinaciji s manjom potražnjom moglo smanjiti i BDP. Veća kriza mogla bi vratiti jedan dio radne snage ovdje, što će smanjiti i iznos doznaka iz inostranstva.
Osim ovih izazova, postoje brojni rizici koji prijete ekonomiji. Na primjer, jedan on najrealnijih scenarija koji bi imao veliki uticaj na sve nas je scenario po kojem će ova zima da bude duga i hladna, što bi pogoršalo energetsku krizu u Evropi. Rusija je već potpuno ili djelimično prekinula dotok gasa u nekoliko zemalja EU. Ukoliko hladna zima dovede do natprosječne potražnje za gasom, Evropa bi mogla ranije iscrpiti rezerve prirodnog gasa ili ih neće moći nabaviti dovoljno. Ovaj scenario bi mogao raspiriti recesiju.
Depositphotos
U ekstremnom scenariju, vlade bi mogle ograničiti potrošnju energije, što bi dovelo do redukcija snabdijevanja strujom. Ovakav razvoj događaja bi stavio na test solidarnost u Evropi jer bi se države članice s visokom zavisnošću od ruskog gasa približile recesiji. Za sada, evropske vlade preduzimaju različite mjere kako bi diverzifikovale izvore energije i smanjile zavisnost od ruskog gasa: ulažu u obnovljive izvore energije, povećavaju uvoz gasa iz drugih zemalja, ali i smanjuju potrošnju gasa.
Postoji zabrinutost zbog povećane učestalosti ekstremnih vremenskih događaja. Ozbiljne suše i toplotni talasi u Evropi, Kini, Indiji i SAD-u tokom prošle, ali i ove godine doveli su do porasta cijena prehrambenih proizvoda. Rat između Rusije i Ukrajine, dva najveća svjetska izvoznika poljoprivrednih proizvoda, doveo je do rasta cijena i rizika stvaranja globalne nestašice žitarica i đubriva. Dakle, svijet se suočava s mogućom nestašicom usjeva i skokom cijena, što povećava rizik od poskupljenja hrane.
Ne treba zanemariti ni scenario da monetarno pooštravanje, koje se očekuje i u sljedećem kvartalu, podstakne društvene nemire u Evropi. Dalje, sljedeći scenario je da nova varijanta virusa korona ili druge zarazne bolesti vrati globalnu ekonomiju u novu recesiju. Dodatne rizike za globalnu ekonomiju predstavljaju geopolitičke tenzije između Zapada i Kine. Uz sve spomenuto, neizvjesnost u regionu povećava i migrantska kriza. Ona može, povećati troškove vlada, socijalnih službi i društvenih tenzija, a smanjiti investicije i trgovinu. Vlade zemalja iz regije moraju osigurati smještaj, hranu i zdravstvenu njegu za izbjeglice i migrante, što može predstavljati značajan teret za vlade koje su već suočene s ograničenim budžetima.
Dolazak zime povećava brigu zbog rasta cijena naftnih derivata i đubriva, a ponekad i zbog percepcije pohlepe preduzetnika i privatnog sektora. Jedan od motiva za gunđanje prosječnog građanina je vjerovanje u pohlepu poslodavaca. Stiče se utisak da se lovi u mutnom i da se cijene dobara i usluga neopravdano povećavaju. Pregled njihovih bilansa ne ide u prilog ovoj tvrdnji. Istini za volju, bankari i preduzetnici su imali veće prihode zbog inflacije, ali za razliku od banaka, poslodavci su imali znatno veće rashode.
Osim toga, trka za profitom uvijek traje i ona je normalna. Štaviše, konkurencija među preduzetnicima je poželjna i normalno je da uvijek teže većoj dobiti. Osim toga, i radnici teže većim platama, međutim to samo po sebi ne pravi visoku inflaciju. Drugim riječima, uzroci visoke inflacije leže na drugom mjestu. Činjenica je da preduzetnici, baš kao i domaćinstva, preferiraju stabilnost cijena i poslovanja te ne vole visoku inflaciju.
Ivonne Wierink / Depositphotos
Pažljiv čitalac će ovim sumornim prognozama suprotstaviti mnogo kontraargumenata. Prvi kontraargument može biti teza da visoka inflacija može biti privremen fenomen izazvan izuzetnim okolnostima kao što su poremećaji u lancu snabdijevanja i privremeno povećanje potražnje nakon pandemije. Prema tome, inflacija bi se mogla stabilizovati do kraja godine što bi značilo mnogo mirniju 2024. godinu. Osim toga, racionalno je pretpostaviti da Evropa ima strategije za diverzifikaciju izvora energije kako bi smanjila zavisnost od ruskog gasa. Ova alternativa bi mogla pomoći da se spriječi nestašica energije i smanjiti rizik od ozbiljnih prekida. Na kraju, za očekivati je i ekonomski oporavak u Evropi nakon što se prevaziđu trenutni izazovi, što bi moglo povući rast na Zapadnom Balkanu putem povećane trgovine i investicija.
Evropu čeka mnoštvo izazova, uključujući inflaciju, energetsku i migrantsku krizu. Zima je neizvjesna jer predviđanja idu od oporavka do duboke recesije. Ključ za pojedince i domaćinstva je pravilno planiranje, štednja i mudro upravljanje finansijama.
Prvi korak je određivanje ličnog budžeta koji podržava osnovne potrebe i prioritete. Sljedeći su disciplinovana štednja u ulaganje u budućnost. Pritom, fokusiranje na energetsku efikasnost takođe može pomoći u smanjenju troškova.
Konačno, spremnost na prilagođavanje promjenama i razmatranje alternativnih izvora prihoda može osigurati bolje suočavanje s ekonomskim izazovima. Za države će ova zima biti test, ali i prilika za pokazivanje otpornosti i sposobnosti regiona da se izbori sa složenim globalnim problemima.
Miloš Grujić je doktor ekonomskih nauka iz Banjaluke.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
