.webp){kind=icon}
Muamer Halilbašić, direktor sarajevskog ekonomskog instituta i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Sarajevo, kazao je za Bloomberg Adriju kako je Bosna i Hercegovina nakon godina realtivno stabilnih cijena i blagog porasta životnog standarada suočena s problemom značajnog porasta troškova života.
Objasnio je da ništa drugačije nije ni u zemljama regije te cijelog svijeta. U svega pet mjeseci ukupan indeks potrošačkih cijena u BiH je povećan za 9 indeksnih poena.
"Treba, međutim, primijetiti da su cijene, posebno prehrambenih proizvoda, počele rasti mnogo ranije. Još sa početkom 2021. godine", kazao je Halilbašić dodajući da je u odnosu na kraj 2020. ukupan indeks potrošačkih cijena povećan za skoro 16 indeksnih poena. "U istom periodu prosječne plaće su takođe rasle, ali osjetno sporije – oko 11 posto."
U BiH postoji poseban razlog za zabrinutost. Ovo je zemlja koja se i prije recentnih dešavanja nalazila u nezavidnoj ekonomskoj situaciji sa izuzetno visokom nezaposlenošću i neaktivnošću stanovnitštva, niskim životnim standardom, nerazvijenom mrežom socijalne podrške i problemom siromaštva, itd.
Značajan dio stanovništva u BiH je prema ostvarenom dohotku neposredno iznad linije siromaštva. Veliki dio njihovog dohotka troše na prehrambene proizvode.
"Ova su domaćinstva pod posebnim pritiskom obzirom da je upravo ovo kategorija proizvoda (pored energenata, čije su cijene takođe značajno rasle u 2022.; oko 30 posto u slučaju nafte i naftnih derivata) sa najvišim stopama rasta cijena – gotovo 30 posto u zadnjih godinu dana", rekao je Halilbašić. Dodao je da su u pitanju penzionerska populacija, višečlane porodice sa djecom bez zaposlene ili samo sa jednom zaposlenom osobom, uglavnom u privatnom sektoru, itd.
Muamer Halilbašić
U manje od godinu dana realni dohodak onih najviše ugroženih je umanjen između 15 i 20 posto.
Reakcija vlasti je izostala. Građanima nije pružena nužno potrebna ruka pomoći. Izostalo je je smanjivanje akciza na naftu i naftne derivate. Zadržana je jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto. Ali izborna godina je donijela povremena ad hoc rješenja u vidu robnih paketa ili novčanih davanja ugroženim kategorijama stanovništva.
Više na temu PDV-a: U ovoj godini već prikupljeno skoro četiri milijarde maraka PDV-a
"Trebao bi da postoji određeni prostor za intervenciju robnim rezervama, ali je ovo mehanizam koji je zbog specifične organizacije države usitnjen i dugo godina zanemarivan. U jednom od entiteta robne rezerve su u stečaju", naveo je direktor sarajevskog ekonomskog institua. "Nisu u posebno boljem položaju ni one u drugom entitetu. Kapaciteti su im vrlo limitirani. Dostupne su vrlo ograničene količine, uglavnom za nekoliko sedmica, kojima se ne mogu bitno promijeniti stvari u ovako akutnim situacijama."
No nije sve tako crno. Ohrabruje rast zaposlenosti nakon pandemije. Uz rast plaća i cijena proračuni su uglavnom u suficitu. Kao pozitivan primjer Halilbašić navodi reakciju vlasti u Federaciji BiH s usvojenom novom legislativom kojom su predviđena značajna povećanja socijalnih davanja nezaposlenim porodiljama i dječijeg dodatka.
Više na: Novalić "pomaže" stanovnike ugrožene inflacijom
Ovim davanjima će biti obuhvaćen značajan broj domaćinstava koja su iz ketegorije siromašnih ili onih u riziku od siromšatva koja do sada, iako u potrebi, nisu bila kvalificirana za trajnu novčanu pomoć.
"Sve u svemu, jedan dosta neizvjestan period je pred nama. Nezadovoljstvo stanovništa raste iz dana u dan", kazao je Halilbašić. "Ulje na vatru dolila je odluka vlasti kojom je usvojen budžet na nivou BiH za 2022. A koji, između ostalog, predviđa povećanje primanja zastupnika u parlamentu za oko 500 KM što je iznos jedne minimalne plaće u BiH."
