.webp){kind=icon}
Rizici koji dolaze od uporne inflacije će spriječiti spuštanje kamatnih stopa ove godine premda se recesija više ne može isključiti, kazao je guverner austrijske središnje banke i član Vijeća Europske središnje banke (ECB) Robert Holzmann.
U intervjuu kojega je dao na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu Holzmann je napomenuo da je gospodarstvo eurozone u zadnje vrijeme razočaralo i da bi se, kada se objave podaci za četvrti kvartal prošle godine, moglo vidjeti da su dužnosnici bili preoptimistični.
U isto vrijeme, dodaje, geopolitički sukobi poput onog na Bliskom istoku mogu dovesti u pitanje opskrbne lance i tržište energije te time stvarati pritisak na rast cijena što ECB ne smije ignorirati.
"Geopolitička prijetnja je narasla jer ono što smo dosad vidjeli od Hutija nije kraj već može biti uvod u nešto šire što će utjecati na stanje u Sueskom kanalu i tamo podići cijene. Ne bismo se uopće trebali kladiti na spuštanje kamatne stope u 2024", smatra Holzmann.
Inflacija je krajem prošle godine došla blizu ECB-ova cilja od dva posto što je potaklo nagađanja kada bi se moglo krenuti sa spuštanjem kamatne stope. Tržišta predviđaju šest spuštanja po 25 baznih bodova počevši od travnja, a ekonomski analitičari četiri takva rezanja počevši od lipnja.
Holzmann je ponovio ono što su istaknuli i predsjednica ECB-a Christine Lagarde te glavni ekonomist Philip Lane, a to je da je "puno prerano" razgovarati o rezanju troškova zaduživanja.
"Kada bi postavili neki datum to bi potaklo određeni razvoj situacije koji više ne bismo mogli kontrolirati. I sa svim saznanjima koja sada imamo to ne bi bilo pošteno reći jer ne znamo kako će se inflacija razvijati", poručuje Holzmann.
U ponedjeljak je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel također rekao da je prerano govoriti o monetarnoj relaksaciji sugerirajući da neće biti nikakvih poteza u tom smislu prije ljeta.
"Možda možemo čekati do ljetnog odmora ili tako nešto, no ne želim špekulirati. Mislim da je prerano govoriti o spuštanju kamatne stope", istaknuo je.
Slično je protekloga tjedna poručio i hrvatski guverner Boris Vujčić.
ECB trenutačno očekuje da će indeks potrošačkih cijena doći na dva posto u drugoj polovici 2025., dok bi temeljna inflacija mogla ostati iznad te crte i u 2026.
Holzmann je podsjetio da ne popuštaju pritisci na rast plaća i da pregovori o tome u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj ukazuju na "dosta visoki" rast.
Podaci o bruto domaćem proizvodu za eurozonu u zadnjem kvartalu 2023. bit će objavljeni 30. siječnja i Holzmann navodi kako se boji da će nakon toga optimizam popustiti.
On ne misli da će doći do ozbiljne recesije, no da bi moglo doći do pada potaknutog vanjskim faktorima.
"Ako geopolitički rizici odvedu cijene nafte naviše, rast će i cijene plina i to bi pogodilo niz industrija koje su već u problemima. Možda čak i sektor usluga. U tom slučaju recesija nije nemoguća", zaključuje Holzmann.
Analitički tim Bloomberg Adrije nedavno je komentirao kako u monetarnim krugovima u ovom trenutku prevladava stav "higher for longer", odnosno držanje kamatnih stopa na višim razinama u nešto duljem roku. "Ne smatramo da će središnje banke žuriti u relaksacijski ciklus, pošto je inflacija i dalje glavna tema", objasnili su. Kad je u pitanju ECB, prvo rezanje kamatnih stopa trebalo bi stići "oko sredine 2024." godine, procjenjuju naši analitičari. Postepenim smanjivanjem do kraja 2024. bi kamatna stopa za refinanciranje trebala stići na 3,75 posto, očekuju.
