Ramazan, sveti mjesec posta za muslimane, ima duboke duhovne, društvene i ekonomske implikacije. Dok se najčešće analizira kroz prizmu vjerskih i kulturnih običaja, njegovi učinci na ekonomiju često ostaju u sjeni. Tokom ramazana milioni ljudi širom svijeta mijenjaju svoje prehrambene navike, radne rasporede i potrošačke obrasce, što može uticati na produktivnost, tržište rada i ekonomski rast.
U naučnom radu "Utiče li religija na ekonomski rast i sreću? Dokazi iz ramazana", objavljenom prije desetak godina u Quarterly Journal of Economics, obrađene su ekonomske posljedice posta i ramazana. Naučnici su došli do dva ključna zaključka: prvi je da dužina posta ima negativne efekte na produktivnost dovodeći do manjeg bruto domaćeg proizvoda po radniku i po stanovniku, a drugi je da što je post duži, to su ljudi sretniji i zadovoljnijim svojim životima, između ostalog i zbog veće socijalizacije, to jeste vremena provedenog s drugima.
Razumijevanje promjena ključno za kompanije
Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za Bloomberg Adriju kaže da ramazan ima značajan uticaj na ekonomska kretanja. Tokom ovog perioda dolazi do promjena u potrošačkim navikama, promjenama u radnom vremenu, ali i turističkim kretanjima, što utiče na ekonomsku aktivnost na lokalnom i globalnom nivou.
"U svakom slučaju, u globalnom okruženju, razumijevanje ovih promjena ključno je za kompanije i institucije koje žele da optimiziraju svoje poslovanje i odgovore na specifične ekonomske dinamike tokom mjeseca ramazana", ističe Pilav-Velić.
Depositphotos
Pojašnjava da maloprodaja i prehrambena industrija bilježe rast zbog povećane kupovine hrane i pića. Statistički podaci govore da se rast potrošnje hrane i pića u vrijeme ramazana u muslimanskim zemljama kreće u rasponu od 50 posto do 100 posto. Slično je i s modnom industrijom uslijed tradicionalne kupovine odjeće i poklona za Bajram. E-trgovina također doživljava ekspanziju, naročito u zemljama s razvijenom online kupovinom.
Pročitaj više:
Ipak, s druge strane, ističe da produktivnost nerijetko slabi. Istraživanja pokazuju da je produktivnost rada tokom mjeseca ramazana manja za 35-50 posto u odnosu na sve ostale mjesece.
"Naime, mnoge kompanije prilagođavaju radno vrijeme zbog posta, što može uticati na produktivnost i efikasnost, dok sektori poput građevinarstva često bilježe smanjenje obima posla zbog fizički zahtjevnog rada tokom posta", dodaje.
Prilagođavanje finansijskih proizvoda
Ramazan ima značajan uticaj na turizam, posebno u muslimanskim zemljama i onima s velikim brojem muslimanskih posjetilaca. Pilav-Velić pojašnjava da u nekim zemljama, poput Saudijske Arabije, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata dolazi do povećanja unutrašnjeg vjerskog turizma, jer milioni muslimana posjećuju Meku i Medinu tokom ramazana. Hoteli, restorani i prijevoznici u ovim gradovima bilježe povećanu potražnju.
"Nasuprot tome, u nekim popularnim destinacijama među muslimanskim turistima, poput Malezije ili Maldiva, dolazi do privremenog smanjenja međunarodnog turizma", naglašava.
Također, ramazan ima uticaj i na finansijski sektor tako da finansijske institucije prilagođavaju svoje proizvode i usluge ovom periodu, pri čemu islamske banke nude specijalizirane finansijske pakete.
"Berze u muslimanskim zemljama često bilježe niži obim trgovine, dok neke centralne banke i finansijske institucije uvode posebne mjere kako bi podržale likvidnost i stabilnost tržišta", ističe Pilav-Velić.
.webp){kind=icon}
