FAO Indeks cijena hrane * (FFPI) u augustu je neznatno niži u odnosu na juli s obzirom na to da je smanjenje indeksa cijena šećera, mesa i žitarica nadmašilo povećanje onih za biljna ulja i mliječne proizvode.
Tako je FFPI u augustu iznosio 120,7 bodova te je za 1,1 posto niži od svoje odgovarajuće vrijednosti prije godinu dana i 24,7 posto ispod svog vrhunca od 160,3 boda dosegnutog u martu 2022. Međutim, zbog sušnog ljetnog perioda u narednom periodu se može očekivati rast cijena hrane.
Cijene žitarica su u poređenju s julom za 0,6 posto niže, a u odnosu na august prošle godine za 11,9 posto. Globalne izvozne cijene pšenice padaju iz mjeseca u mjesec, odražavajući usporenu međunarodnu potražnju i snažnu konkurenciju među izvoznicima, posebno zbog zaliha iz Crnog mora po konkurentnim cijenama. Veća proizvodnja pšenice od prethodno očekivane u Argentini i Sjedinjenim Američkim Državama također je pridonijela blažem tonu cijena. Nasuprot tome, svjetske cijene kukuruza blago su ojačale, uglavnom potaknute zabrinutošću zbog uticaja toplotnih valova na prinose u Evropskoj uniji i dijelovima Sjedinjenih Američkih Država. FAO indeks cijena riže porastao je za 0,6 posto u augustu, budući da su kotacije riže koja nije indica donekle porasle pod uticajem sezonske skučenosti i aprecijacije valuta nekih zemalja izvoznica u odnosu na američki dolar.
Biljna ulja su poskupjela za 0,8 posto na mjesečnom nivou dostigavši najviši nivo od januara 2023., što je rezultat rasta cijena palminog ulja. Međunarodne cijene palminog ulja porasle su treći mjesec zaredom. Unatoč sezonskom jačanju, proizvodnja u Indoneziji ostala je ispod svog punog potencijala, pružajući podršku globalnim cijenama. U međuvremenu, nakon višemjesečnog rasta, svjetske cijene suncokreta i uljane repice također su pale, uveliko odražavajući usporavanje globalne potražnje i sezonski pritisak žetve uljane repice u Kanadi.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,2 posto na mjesečnom i za 14,2 posto na godišnjem nivou. Međunarodne cijene svih mliječnih proizvoda porasle su u augustu, a najviše su porasle cijene punomasnog mlijeka u prahu zbog porasta uvozne potražnje za spot opskrbom i ograničenih zaliha u glavnim proizvodnim regijama. Međunarodne cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu porasle su, pri čemu su kotacije maslaca dosegle najviši nivo svih vremena, podržane povećanom potražnjom za kratkoročnim i dugoročnim isporukama i određenom nesigurnošću u vezi s dostatnošću zaliha mlijeka u zapadnoj Evropi.
Globalne cijene mesa pale su za 0,9 posto u odnosu na juli, ali su i dalje 3,7 posto više u poređenju s augostom prošle godine. Međunarodne kotacije cijena mesa peradi pale su u augustu, odražavajući dugotrajne učinke dobrovoljne obustave izvoza povezane s newcastleskom bolešću na brazilske kotacije cijena, unatoč tome što je vlada proglasila kraj epidemije sedmicu nakon njene objave. Nakon tri mjeseca strmoglavog rasta, međunarodne cijene ovčijeg mesa neznatno su pale u augustu, zbog usporavanja uvoznih kupovina, posebno u Kini. Nasuprot tome, svjetske cijene goveđeg mesa blago su porasle zbog uticaja sezonskog pada zaliha životinja za klanje u Okeaniji.
Šećer je za 4,7 posto jeftiniji u odnosu na juli i za čak 23,2 posto u poređenju s augustom 2023., dosegnuvši najniži nivo od oktobra 2022. Pad u augustu uglavnom je potaknut poboljšanjem izgleda proizvodnje za sezonu 2024/25. u Tajlandu i Indiji, nakon padavina koje su pogodovale usjevima šećerne trske.
Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru, za Bloomberg Adria Start je kazao da je u Bosni i Hercegovini u ovoj sezoni zasijano manje površina nego ranije. Naveo je također da je u BiH primjetna i manja proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i manje klanih životinja, što sve utiče na rast cijena poljoprivrednih proizvoda.
"Imamo 50 sušnih dana i smanjen prinos na žitaricama te gubitke na voću", kazao je Živko. Dodao je da zbog suše, kao i uticaja globalne poljoprivrede s jedne strane, te povećanih troškova poljoprivredne proizvodnje možemo očekivati više cijene na pijacama.
"Doći će do porasta cijena poljoprivrednih proizvoda na nacionalnom tržištu, što će imati uticaj i na rast ukupne inflacije", istaknuo je Živko.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nežad Bićo rekao je da se poljoprivrednici suočavaju s velikim izazovima zbog ovogodišnje suše i da su prinosi prepolovljeni.
"Naše sadašnje procjene ukazuju na velike štete koje će se tek zbrajati kada se završi poljoprivredna godina, odnosno kada se završi berba žita, voća i povrća", kazao je Bićo za Fenu.
Poljoprivrednici na gubitku
Dodao je da su zbog dugotrajne suše prinosi prepolovljeni i kvalitet je izuzetno loš. Izvjesno je da će nedostajati stočne hrane, a količina koja bude na tržištu, bit će vrlo skupa. Mnogi poljoprivrednici bit će na gubitku.
Brojne poljoprivredne kulture ove godine se žanju ili beru ranije nego što je uobičajeno, a tako je i s kukuruzom.
"Vidimo sada na terenu da se silaža skida skoro dva mjeseca ranije, a sve se to radi da bi se što više toga spasilo", naveo je Bićo.
Nešto malo kiše ovih dana, kako je dodao, neće mnogo uticati, niti popraviti situaciju, ali je u svakom slučaju dobro došla jer je malo rashladila usjeve i biljke i može valjati za jesenju sjetvu.
Govoreći o uticaju loše sezone i manjih prinosa na cijene namirnica na domaćem tržištu, Bićo je naveo da je naša proizvodnja mala i da naši proizvođači ne utiču mnogo na cijene.
"Cijene diktiraju oni koji se bave uvozom, odnosno uvozni lobi, jer mi imamo proizvodnju maksimalno 20-30 posto, kada je najbolja godina. Sve ostalo je uvoz i to diktira cijenu. Izvjesno je da će cijene skočiti, one već rastu, što se vidi na pijacama i u tržnim centrima", dodao je Bićo.
-Dopunjeno komentarom Nedžada Biće--
.webp){kind=icon}
