Turska je inflacija vjerojatno ponovno ubrzana i možda je mjesecima udaljena od vrhunca, skočivši do razina neviđenih od posljedica azijske financijske krize 1997. dok se središnja banka drži svog ultra-labavog monetarnog kursa.
Uzlazni marš potrošačkih cijena već je natjerao dužnosnike i ekonomiste da ove godine više puta preinače prognoze, budući da napori da se stabilizira lira posustaju u vrijeme kada ruska invazija na Ukrajinu povećava cijene svega, od hrane do energije.
Podaci objavljeni u srijedu pokazat će da je godišnja inflacija prošli mjesec skočila nešto više od 80 posto, sa 78,6 posto u lipnju, prema srednjoj procjeni u Bloombergovoj anketi 22 analitičara. Istanbul, najnaseljeniji grad u Turskoj, zabilježio je rast cijena od 99 posto u srpnju u odnosu na godinu ranije.
"Ako se ova monetarna politika nastavi, bit će nemoguće preduhitriti inflaciju", rekao je Ogeday Topcular, upravitelj novca u RAM Capital SA u Ženevi. "Monetarna politika Turske je neodrživa."
Čak i u svijetu u kojem vlada najbrža inflacija u desetljećima, Turska se nalazi iza svega nekoliko zemalja poput Zimbabvea, Venezuele i Libanona, gdje je tempo povećanja cijena već premašio troznamenkastu brojku.
U Turskoj se pokazalo da je teže postići popuštanje inflacije jer se središnja banka suzdržala od podizanja ključne stope s 14 posto pod pritiskom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Turski čelnik vjeruje, suprotno uvriježenoj ekonomiji, da više stope uzrokuju bržu inflaciju.
Taj je pristup izbacio kreatore politike iz usklađenosti s najagresivnijim globalnim monetarnim stezanjem od 1980-ih i gurnuo stope u Turskoj duboko ispod nule kada se usklade s cijenama.
Što Bloomberg Economics kaže...
"Neusidrena očekivanja i slabljenje lire dodatno utječu na cijene. Ne očekujemo da će središnja banka pooštriti kamatne stope kao odgovor na stalno rastuću inflaciju - umjesto toga, političko vodstvo poziva na još niže stope."
--Selva Bahar Baziki, turska ekonomistica.
Erdogan namjerava održati brzi napredak gospodarstva uoči izbora zakazanih za sljedeći lipanj, čak i dok porast potrošačkih troškova nagriza raspoložive prihode i prijeti njegovoj popularnosti.
Govoreći prošli tjedan, guverner središnje banke Sahap Kavcioglu zvučao je uvjeren da će takozvani novi ekonomski model koji daje prednost proizvodnji, izvozu i zapošljavanju pomoći stabilizirati cijene i liru.
Turske vlasti su se umjesto toga oslonile na makroprudencijalne mjere poput obuzdavanja rasta komercijalnih zajmova, kao i politike usmjerene na proširenje upotrebe lokalne valute i usmjeravanje kapitala prema dugoročnim ulaganjima.
Rezultati se odražavaju na tržištu valuta, pri čemu je lira pala za više od četvrtine svoje vrijednosti u odnosu na dolar, što je najveći ovogodišnji gubitak na tržištima u razvoju.
Prijeteći rizici
Najgori dio krize vjerojatno tek predstoji.
Rast cijena trebao bi doseći vrhunac od oko 85 posto u rujnu i listopadu, prema dijagramu raspona prognoze koji prati najnovije izvješće središnje banke o inflaciji. Projekcija banke sada pokazuje da će inflacija na kraju godine iznositi 60,4 posto, što je revizija naviše od gotovo 18 postotnih bodova, što cijene stavlja 12 puta iznad cilja.
Taj je izgled još uvijek optimističan u odnosu na stavove na tržištu. Bloomberg Economics predviđa da će inflacija dosegnuti najviših 91 posto u trećem kvartalu i samo usporiti na 69 posto na kraju 2022.
Isključujući mogućnost pooštravanja politike, Kavcioglu je prošlog tjedna rekao da bi turska inflacija na kraju godine mogla biti ispod prognoze središnje banke, s mogućim usporavanjem već ovog mjeseca.
I barem u proizvodnji, stopa povećanja cijena proizvoda već usporava, što S&P Global kaže da predstavlja "dodatne znakove da je inflatorni vjetar dosegao vrhunac".
Upitan o odstupanju od drugih središnjih banaka, Kavcioglu je rekao da će samo "vrijeme pokazati tko je bio u pravu".
-- Uz pomoć Burhana Yuksekkasa i Harumija Ichikure.