.webp){kind=icon}
Nakon osam mjeseci usporavanja turska inflacija vjerojatno se ponovno povećala u srpnju zbog niza povećanja poreza uvedenih kako bi se riješio rastući proračunski deficit.
Rast cijena ubrzao se na godišnju stopu od 46,8 posto prošlog mjeseca s 38,2 posto u lipnju, prema prosječnoj prognozi u anketi Bloombergovih ekonomista.
Sudionici Bloombergove ankete očekuju mjesečni rast cijena od 8,6 posto, najbržu stopu od siječnja 2022. godine.
Vlast je prošlog mjeseca povećala poreze na razne osnovne potrepštine i gorivo kako bi popravila javne financije koje su se pogoršale zbog skupih izbornih obećanja uoči svibanjskih izbora i potreba za financiranjem nakon potresa u veljači.
Osim tih povećanja, očekuje se da će deprecijacija lire i povećanja minimalne plaće doprinijeti usponu inflacije, izjavila je Selva Bahar Baziki iz Bloomberg Economicsa, očekujući uzlaznu putanju tijekom ostatka godine. Lira je izgubila oko 31 posto svoje vrijednosti naspram dolara od početka godine.
Središnja banka je priznala inflacijski utjecaj ovih povećanja u svojoj prezentaciji kvartalnog izvješća o inflaciji prošlog tjedna. Guvernerka Hafize Gaye Erkan u svojoj prvoj prezentaciji otkako je preuzela ulogu u lipnju više je nego udvostručila prognozu za kraj godine na 58 posto.
Također je izjavila da banka očekuje da će se inflacija najviše povećati na otprilike 60 posto u drugom tromjesečju sljedeće godine.
Promatrači Turske nisu uvjereni da će trenutna monetarna politika, koju dužnosnici nazivaju postupnim podizanjem kamatnih stopa, uspjeti obuzdati rast cijena. U dva uzastopna sastanka, središnja banka je povećala svoju referentnu kamatnu stopu za 900 baznih bodova na 17,5 posto. Deutsche Bank smatra da će središnja banka ovog mjeseca povećati stopu na 19 posto.
Kada se prilagodi inflaciji, to bi rezultiralo stvarnim kamatnim stopama koje su i dalje znatno ispod nule.
Erkan je rekla da će put zatezanja monetarne politike ostati postupan kako bi se upravljalo njenim utjecajem na realni i bankarski sektor, te da će biti uvedene alternativne mjere kako bi se podržala politika.
Monetarna vlast i regulator bankarstva poduzeli su neke korake kako bi suzbili domaću potražnju putem mjera usmjerenih na usporavanje potrošnje putem kreditnih kartica i rasta potrošačkih kredita.
-- Uz pomoć Harumi Ichikura
