Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BOE) moraju da nastave da povećavaju kamatne stope da bi spriječile stagflaciju, upozorio je istaknuti ekonomista Nouriel Roubini.
Čuveni pesimista Roubini je rekao da će nedavni rast cijena nafte dovesti do toga da inflacija ostane povišena i da je bilo kakva priča o relaksiraniroj monetarnoj politici preuranjena. ECB i BOE se suočavaju sa većom dilemom od Federalnih rezervi SAD, jer cijene u Evropi i dalje brzo rastu, a privredni rast usporava, rekao je on.
"BOE treba da poveća stope sve do 5,75 odsto'', rekao je Roubini u ponedeljak u intervjuu za Bloomberg. Referentna kamatna stopa britanske centralne banke trenutno je 5,25 odsto, a ove nedjelje se očekuje dalji rast za još jednu četvrtinu procentnog poena.
Roubini, profesor ekonomije i međunarodnog poslovanja na Poslovnoj školi Stern Univerziteta u Njujorku, poznat je po pesimističnim izjavama koje su mu donijele nadimak Dr. Propast. Međutim, on je tačno upozorio na katastrofu prije finansijske krize 2008, a javnost ga prati zbog njegovih često nekonvencionalnih stavova.
U ponedeljak je pozvao na šortovanje američkih akcija do kraja godine i rekao da su investitori previše optimistični na tržištu kredita i obveznica. Pad američkih akcija od 10 odsto je moguć s obzirom na stanje u svjetskoj ekonomiji, upozorio je on, dodajući da bi druga tržišta akcija prošla još gore.
Centralne banke evrozone i Velike Britanije su u škripcu jer je inflacija previsoka, a ekonomije štucaju, ali je Roubini rekao da monetarne institucije treba da nastave da povećavaju stope da bi pobedile inflaciju.
"To je dilema i za ECB i za BOE", rekao je Rubini. "S jedne strane, smanjenje ekonomske aktivnosti će ih dovesti do toga da se možda u ovom trenutku zaustave. S druge strane, ako inflacija ostane mnogo viša od cilja, možda će morati da kamatne stope kasnije povećaju mnogo više", dodao je.
SAD su u boljoj poziciji, a "dobre vijesti" iz oblasti statistike ukazuju da može doći do mekog slijetanja za ekonomiju. Međutim, on je rekao da tržišta neopravdano očekuju smanjenje stopa početkom sljedeće godine. Umjesto toga, on je rekao da će Fed možda i dalje morati da poveća stope i da će se prva smanjenja desiti "možda sredinom 2024. godine".
"Ne mogu da kažu da su gotovi. Ukupna inflacija raste, cijene nafte rastu, postoji mogućnost da će doći do još jednog povećanja", dodao je. Analitičari očekuju da će Fed ove nedjelje zadržati stope u opsegu od 5,25 do 5,5 odsto.
Nedavne optimistične poruke iz BOE predstavljaju "problem", kako navodi ekonomista. "Signali nam govore da nisu sigurni da li žele više da podižu stope", rekao je. Bez daljeg povećanja stopa, "moglo bi da dođe do većeg rasta stope inflacije i tada bi nastupila istinska stagflacija", upozorio je on.
BOE je promijenila svoje projekcije pošto je ekonomija počela da usporava. Proizvodnja je opala u julu, a nezaposlenost raste. Centralni bankari u Ujedinjenom Kraljevstvu govore o tome da će stope ostati visoke duže nego što se ranije mislilo, umjesto da se bore za dodatna povećanja stopa kako bi ukrotili cijene. Inflacija trenutno iznosi 6,8 odsto - trostruko više od ciljanih dva odsto.
Očekuje se da će zvanični podaci ove nedelje pokazati da je inflacija u Velikoj Britaniji porasla na 7,1 odsto u avgustu zbog rasta cijena nafte, što komplikuje odluku BOE, koja zasjeda u četvrtak. ECB je prošle nedjelje podigla stope za četvrtinu poena na četiri odsto i nagovijestila da je njen ciklus rasta stopa pri kraju.
Iako Rubini vjeruje da su potrebne više kamatne stope, on je rekao da one mogu da stvore nove probleme.
Osvrćući se na krizu penzionog sistema u Velikoj Britaniji prije oko godine i bankarske krize u SAD iz marta, rekao je: "Postoje rizici finansijske nestabilnosti. Vidjeli ste to u onome što se dogodilo u Velikoj Britaniji prije otprilike godinu, vidjeli ste šta se dogodilo u proljeće ove godine kada je u finansijskom sistemu došlo do potresa. Mislim da još nije prestala opasnost jer stope moraju duže da ostanu na ovim nivoima. Mogućnost izvjesnog stepena finansijske nestabilnosti je i dalje prisutan", navodi.
Strukturne promjene u svjetskoj ekonomiji – od starenja populacije do problema u lancima snabdijevanja zbog geopolitičkih faktora – održaće inflaciju visokom, dodao je. Kao rezultat toga, centralne banke će s vremenom morati da podignu svoj cilj inflacije sa dva na tri ili četiri odsto, dodaje ekonomista.
"I na strani ponude i na strani tražnje postoje faktori koji pokazuju da je dva odsto u ovom trenutku nemoguća misija. A nova normala može biti negdje između tri i četiri odsto za napredne ekonomije tokom vremena - naravno ne preko noći", zaključuje ekonomista.
.webp){kind=icon}
