Zahtjevi za pomoć nezaposlenima u Sjedinjenim Američkim Državama prošle nedjelje su pali na najniži nivo u posljednja dva mjeseca, što ukazuje na otpornost potražnje za radnicima usljed umjerenog povećanja radnih mjesta.
Broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u nedjelji zaključno s 15. julom pao je za 9.000, na 228.000, pokazuju podaci američkog Ministarstva rada objavljeni u četvrtak. Srednjoročna procjena ekonomista koje je anketirao Bloomberg iznosila je 240.000 novih zahtijeva.
Ponovljeni zahtjevi, odnosno zahtijevi onih koji pomoć primaju više od jedne nedjelje, porasli su za 33.000 na 1,75 miliona u nedjelji zaključno s 8. julom. To je najveće povećanje u više od tri mjeseca.
Bloomberg MercuryZahtijevi za osiguranje nezaposlenih su pali, što ukazuje na snažno tržište rada.
Brojke ukazuju na to da tržište rada ostaje snažno kako se kompanije bore da sačuvaju zaposlene, iako su u posljednjih nekoliko mjeseci platne spiskove povećavale sporijim tempom. Snažno tržište rada podstakolo je i potrošnju, zbog čega se javila nada da bi američka ekonomija ove godine mogla da izbjegne recesiju.
Pokretni četvoronedjeljni prosjek novih zahtijeva pao je na 237.500 - najniži nivo u posljednjih šest nedjelja. Ova cifra je pomogla da se ublaži volatilnost koja se bilježi u nedjeljnim očitavanjima.
Vašu pretplatu nije moguće sačuvati. Molimo vas, pokušajte ponovo.
Vaša pretplata je uspjela.
Na neprilagođenoj osnovi, broj zahtijeva se u nedjelji zaključno s 15. julom neznatno promijenio. Broj prijava porastao je u Kaliforniji, Džordžiji i Južnoj Karolini. Mnoge druge države, uključujući Mičigen i Kentaki, zabilježile su pad.
Najnoviji podaci o zahtijevima u skladu su nedjeljnom anketom koja se sprovodi za mjesečni izvještaj o poslovima Ministarstva rada, koji će biti objavljen 4. avgusta.
-- Tekst napisan uz pomoć Reade Pickert and Jordan Yadoo.
Iako je osnovna carina već na snazi, više carine za neke zemlje - koje zamjenjuju, a ne dodaju se na stopu od 10% - trebale bi stupiti na snagu 9. travnja.
Carine koje je predsjednik SAD Donald Trump uveo cijelom svijetu dovele su do toga da Austrija preispituje svoje dugogodišnje protivljenje trgovinskom sporazumu između EU i bloka Mercosur.
Trump računa na to da će SAD dio tereta carina prebaciti na strane izvoznike, tako da će oni biti spremni sniziti cijene i preuzeti dio tereta carina, koji se ne bi u potpunosti prebacio na rast cijena na američkom tržištu.
U vremenu geopolitičkih (ne)prilika koje nas svakodnevno potresaju, potrošači i investitori su jako pesimistični, zbog čega dolazi do suzdržavanja od potrošnje i ulaganja, što jasno vodi usporavanju rasta.
Iako je osnovna carina već na snazi, više carine za neke zemlje - koje zamjenjuju, a ne dodaju se na stopu od 10% - trebale bi stupiti na snagu 9. travnja.
Carine koje je predsjednik SAD Donald Trump uveo cijelom svijetu dovele su do toga da Austrija preispituje svoje dugogodišnje protivljenje trgovinskom sporazumu između EU i bloka Mercosur.
Trump je srušio ekonomski model baziran na slobodnoj trgovini razvijan od kraja Drugog svjetskog koji je SAD Marshallovim planom izvezao u Europu, a Europa kasnije u ostatak svijeta.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo Vam poslati link za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.