Bugarska zavrće slavinu za ruski gas – kako će to uticati na BiH

Ruski gas u Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Srbiju stiže preko Bugarske, ali tome dolazi kraj - prema odluci Evropskog savjeta od 20. oktobra. Sve zemlje članice Evropske unije (EU) obavezale su se da do kraja 2027. godine okončaju uvoz ruskog prirodnog gasa. Odluka praktično znači zatvaranje glavnog ulaza za ruski gas prema Srbiji i BiH, dok Bugarska već od 1. januara sljedeće godine ukida kratkoročne ugovore sa Rusijom. 

Prekid tranzita kroz Bugarsku presjekao bi glavni pravac snabdijevanja, kaže za Bloomberg Adriju Siniša Pepić, analitičar Stratosa, specijalizovan za oblast energetike. "Srbija bi ostala bez uvozne tačke kod Zaječara, a Bosna i Hercegovina, koja zavisi od dotoka preko Srbije, bez direktnog snabdijevanja", pojašnjava Pepić. 

U Srbiju je 2024, čak 77 odsto gasa dolazilo iz Rusije, dok je samo 13 odsto stizalo iz Azerbejdžana, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Dok EU ima konkretan plan da se definitivno odrekne ruskog gasa, zemlje regiona ubrzano traže alternativne pravce i dobavljače. Ministarstvo energetike Srbije nije odgovorilo na pitanja novinara Bloomberg Adrije o tome koje su alternative na stolu od 1. januara sljedeće godine, kada Bugarska bude okončala kratkoročne ugovore sa Rusijom. Gasni aranžman Beograda i Moskve takođe je pod znakom pitanja - istekao je u septembru, a zasad je produžen samo do Nove godine, u svjetlu neizvjesnosti u vezi sa sudbinom Naftne industrije Srbije (NIS), koja je od 9. oktobra pod američkim sankcijama. 

Uloga Bugarske u snabdijevanju

Od ukupno 174,9 miliona MWh prirodnog gasa, koliko je u 2024. transportovano kroz bugarsku gasnu mrežu, čak 109,5 miliona MWh je otpremljeno prema Srbiji, pokazuje izvještaj kompanije Bulgartransgaz. Preostala količina gasa odlazila je ka Turskoj i Rumuniji. 

Cilj Brisela je da smanji geopolitičku zavisnost od Moskve i ubrza prelazak na alternativne izvore, uključujući LNG (tečni prirodni gas), obnovljive izvore i gas iz Azerbejdžana. Srbija gradi gasovode ka Rumuniji i Sjevernoj Makedoniji, koji bi mogli da budu završeni do kraja 2027. godine, kojima bi potpuno mogla da nadomjesti gas koji je do sada kupovala od Rusije, zamijenivši ga rumunskim gasom, odnosno diverzifikovanim gasom koji se doprema do morskih terminala u Grčkoj.

Pepić kaže da je od ključnog značaja upravo konektor ka Sjevernoj Makedoniji, na potezu Niš–Dimitrovgrad–Komotini. "Srbija bi se tako povezala sa grčkim LNG terminalima u Aleksandropolisu i Revitusinom, kao i na gasovode TAP i TANAP, kojima protiče gas iz Azerbejdžana", kaže Pepić. Ovaj interkonektor ima kapacitet 1,8 milijardi kubnih metara godišnje, što je, tvrdi Pepić, "dovoljno da pokrije godišnje potrebe Srbije". 

Bugarska se već neko vrijeme priprema da se odrekne ruskog gasa, a glavni bugarski operator zajedno sa partnerima Transgazom (Rumunija), FGSZ-om (Mađarska) i Eustreamom (Slovačka) već radi na zajedničkoj inicijativi za proširenje i optimizaciju preostalih gasovoda na sjeveru i jugu zemlje, u okviru zajedničke inicijative, a u  skladu sa evropskim planom o potpunom odustajanju od ruskog gasa do 2028.  "To znači da gas koji prolazi kroz Bugarsku više ne znači nužno i gas za Srbiju - tranzitni čvor se pomjera na sjever", pojašnjava Pepić.

Evropska odluka da se raskinu veze sa ruskim gasom znači da i Zapadni Balkan, koji je okružen evropskim zemljama, ulazi u novo poglavlje. "Buduća energetska bezbjednost regiona zavisiće od političke stabilnosti, infrastrukturne povezanosti i sposobnosti država da deluju koordinisano unutar novog evropskog energetskog poretka", ističe Pepić. 

Za Srbiju bi to značilo postepeno odustajanje od ruskog gasa u korist azerbejdžanskog, LNG i turskog gasa, uz jačanje domaćih skladišnih kapaciteta i dalju integraciju u evropsko tržište. "To neće biti jeftin proces, ali čini se da je neizbježan", ocenjuje Pepić. 

BiH i Sjeverna Makedonija u škripcu 

Među državama Zapadnog Balkana, u najranjivijem položaju zbog nove odluke Evropskog savjeta našle su se Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. 

Srbija je tranzitna zemlja, ključna za snabdijevanje Bosne i Hercegovine. ​"BiH se oslanja na jedan ulaz preko Srbije, kod Zvornika, ali nema skladišta gasa, niti alternativne tačke snabdijevanja", ističe Pepić.  "U tom kontekstu, predstojeća obustava kratkoročnih ugovora iz Bugarske može imati neposredan efekat prije svega na Srbiju i BiH, koje nemaju direktan pristup drugim rutama", kaže ovaj stručnjak. 

Bugarska se ruskog gasa faktički odrekla još 2023, a u posljednje dvije godine nastupa kao tranzitna zemlja za ruski gas, koji se doprema u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Kao što je tranzit preko Srbije ključan za snabdijevanje BiH, tako je tranzit preko Bugarske ključan za snabdijevanje Sjeverne Makedonije. Novi gasni interkonektor između Sjeverne Makedonije i Grčke još uvijek je u izgradnji, a do tada, Skoplje ostaje zavisno od snabdijevanja preko Bugarske. 

Analitičar Stratosa predviđanju neizvjesnu zimu. "Sve će zavisiti od kontinuiteta postojećih ruta preko Bugarske i važećih komercijalnih aranžmana", kaže Pepić. Kako dodaje, u slučaju prekida, BiH i Sjeverna Makedonija mogle bi da se suoče sa kratkotrajnim redukcijama, dok bi cijene gasa u regionu mogle da skoče za najmanje 20–30 odsto tokom hladnijih perioda zime. 

"Prioriteti za Skoplje i Sarajevo su jasni", smatra Pepić. "BiH treba da unaprijed rezerviše kapacitete na Krku i privremeno ugovori skladištenje u regionu, kao i da radi na novim gasnim konekcijama", dodaje i kaže da bi ova zemlja preko Crne Gore mogla da se spoji sa terminalima u Albaniji. "Sjeverna Makedonija mora da ispoštuje rok za završetak novog gasnog interkonektora do 2027. i rano obezbijediti LNG slotove i transport sa terminala u Grčkoj", zaključuje stručnjak. 

Srbija ubrzava odustajanje od ruskog gasa 

Aranžman Beograda i Moskve o gasu  je pod znakom pitanja - aktuelni sporazum Srbije sa Rusijom je istekao u septembru, a produžen je samo do Nove godine. Iako je prethodno najavljivano da dvije zemlje zaključiti novi sporazum o gasu na period od 10 godina, ali to se zasad nije obistinilo. "Pitanje je da li će novog aranžmana o snabdijevanju gasom iz Ruske Federacije uopšte biti", rekao je prethodno za Bloomberg Adriju Aleksandar Kovačević, stručnjak za energetiku.

Odluka Evropskog savjeta podrazumijeva zabranu potpisivanja novih ugovora o tranzitu gasa kroz EU u treće zemlje od 1. januara 2026, kao i raskidanje kratkoročnih ugovora. "EU podržava Srbiju da diverzifikuje sve izvore snabdijevanja i da se integriše u energetske mreže EU", izjavila je prethodno Martha Kos, evropska komesarka za proširenje. 

DepositPhotos

Prekid tranzita kroz Bugarsku, u vezi sa raskidom kratkoročnih ugovora, kao i prelazak na tržišne aranžmane sa Turskom, Grčkom i Rumunijom dovešće do rasta cijena gasa za 15 do 25 odsto u periodu 2026–2027. godine, pokazuje analiza Stratosa. "To bi privremeno pogodilo energetski intenzivne industrije, kao i državni budžet Srbije, koji bi morao da pokrije povećane troškove subvencija", navodi se.

Kao članica Energetske zajednice, Srbija je pozvana da se uključi u evropski sistem zajedničke kupovine gasa sa drugim zemljama-članicama EU, ali zasad nema zvaničnih informacija o tome da li će im se priključiti. Jedan od oslonaca energetske sigurnosti Srbije ostaje podzemno skladište Banatski Dvor, sa kapacitetom od oko 500 miliona kubnih metara, gdje su u toku radovi na proširenju. U zimskim uslovima potrošnje, ovo skladište obezbjeđuje dovoljno zaliha za mjesec ili dva - u trenutnim uslovima baš do Nove godine, kada ističe gasni aranžman Beograda i Moskve.