Rat koji je Kremlj pokrenuo protiv Ukrajine okrivljen je za povećanje cijene svega širom svijeta, od hrane do goriva, što je izazvalo međunarodne sankcije koje su takođe doprinijele jednom od najvećih šokova cijena u modernoj ruskoj istoriji. Ali, godinu kasnije, čak i dok inflacija nastavlja da bjesni u mnogim velikim ekonomijama, rast cijena u Rusiji pao je blizu nivoa u Japanu i znatno je ispod onih u SAD-u i evrozoni.
Na godišnjem nivou, ruska inflacija je u martu dostigla 3,5 odsto sa skoro 11 odsto u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci objavljeni u srijedu. Sada je na petini prošlogodišnjeg maksimuma i ispod cilja centralne banke od četiri odsto prvi put od 2020. godine.
Oštar kontrast s većim dijelom ostatka svijeta dao je Putiu lake političke poene kod domaće publike, ističući otpornost Rusije i tvrdeći da su sankcije protiv njegove zemlje uzvratile onima koji su ih uveli. U televizijskim izjavama u utorak Putin je rekao da bi inflacija mogla biti čak i ispod tri odsto ovog mjeseca.
Ruski lider je ranije kritikovao zapadne vlade što su sve veće troškove označile kao "Putinovu inflaciju", rekavši da je kriva njihova sopstvena politika, poput štampanja novca.
Preokret u Rusiji je dobrim dijelom rezultat statističkih efekata, jer su kratak pad rublje i panična kupovina potrošača prije godinu dana stvorili visoku osnovu s kojom se podaci porede. Ipak, prigušena domaća tražnja i dugotrajni oprez potrošača drže pod kontrolom kratkoročne pokazatelje rasta cijena.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Pad godišnje inflacije je uglavnom optički i oslanja se na visoku bazu nastalu prošlogodišnjim padom rublje na početku ruske invazije na Ukrajinu. Ali, očekujemo da će slaba rublja, nedostatak radne snage i vjerovatno manjak žetve žitarica povećati inflaciju u narednim mjesecima.
- Aleksandar Isakov, ruski ekonomista.
"Niska inflacija je najbolja mjera onoga što se dešava u ekonomiji - potražnja je ostala prigušena, a potrošači su oprezni", rekao je Dmitry Polevoy, ekonomista Loko banke.
U budućnosti će biti rizika.
Budžet, rad
Ogroman porast budžetskih rashoda i nedostatak radne snage, nastao zbog ljudi koji se bore u Ukrajini, vrše pritisak na cijene, posebno pošto nedavni pad kursa rublje dodatno opterećuje troškove građana.
Rezultat za kreatore politike je da će ih prijetnje držati na oprezu na duže staze, s tim da centralna banka već drži svoju referentnu stopu na 7,5 odsto na četiri uzastopna sastanka i upozorava da je povećanje moguće u narednim mjesecima. Sljedeći sastanak o kamatnim stopama održaće se 28. aprila.
Podaci za mart su već ukazivali na to da su rizici u porastu. Godišnja stopa je bila nešto iznad srednje prognoze od 3,4 odsto u Bloombergovom istraživanju ekonomista, a rast cijena se malo mijenjao na mjesečnom nivou.
Bloomberg Economics očekuje da će inflacija dostići pet odsto u decembru. Prema njegovom desezoniranju, godišnji rast cijena sada iznosi 1,1 odsto.
Pored proinflatornih rizika kao što je nedostatak radnika, drugi faktori sada uključuju mogućnost oživljavanja potražnje potrošača i prijetnje tranzitu sankcionisane robe u Rusiju, smatra Olga Belenkaya, ekonomista u Finamu.
Ali planirano smanjenje proizvodnje od OPEC-a i njegovih saveznika moglo bi da podstakne rublju i ruski izvoz, podržavajući dezinflaciju, rekla je ona.
"U izvjesnoj mjeri, ovo može da ublaži inflatorne pritiske", rekao je Belenkaya.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...