Inflacija u Adria regionu, prema posljednjim dostupnim podacima, pokazuje blagi porast, uz stabilizaciju u većini zemalja jugoistočne Evrope. Sve zemlje suočavaju se s promjenjivim inflatornim pritiscima, a rast cijena primarno dolazi iz segmenta hrane, usluga i energenata.
U Bosni i Hercegovini (BiH) rast cijena ubrzao se na 4,8 posto u julu, ponajviše zbog rasta cijena hrane i usluga. Srbija je u julu zabilježila rast stope inflacije na 4,9 posto, a podaci za august bit će objavljeni ovog petka. U Hrvatskoj je inflacija u augustu iznosila 4,6 posto, dok je u Sloveniji postignuto usporavanje na tri posto. U Sjevernoj Makedoniji inflacija se u augustu usporila na 4,4 posto nakon ljetnog vrhunca.
BiH
Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija u julu 2025. iznosila je 4,8 posto, dok je mjesečna inflacija, u odnosu na jun, bila 0,2 posto.
Najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, koja je skuplja za 10,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Znatno su poskupjeli i restorani i hoteli (za 7,5 posto), zatim zdravstvene usluge (koje su više za 6,1 posto), kao i rekreacija i kultura (gdje su cijene porasle za 4,9 posto). Alkoholna pića i duhan skuplji su za 3,7 posto, dok kategorija "ostala dobra i usluge" bilježi rast od 3,8 posto.
S druge strane, u julu je zabilježen pad cijena odjeće i obuće, i to za 5,3 posto, dok je prijevoz jeftiniji za 3,2 posto. Ovi podaci pokazuju da pritisci inflacije u BiH i dalje najviše dolaze iz osnovnih životnih troškova, dok se u pojedinim sektorima bilježe korekcije naniže.
Srbija
Poslije perioda usporavanja, inflatorni pritisci u Srbiji ponovo su ojačali sredinom godine. Međugodišnja inflacija u julu dostigla je 4,9 posto, nastavljajući tendenciju rasta sa 4,6 posto u junu, odnosno 3,8 posto u maju.
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Mališa Đukić ističe da inflacija premašuje ciljani okvir NBS od 4,5 posto i podsjeća da se u februaru očekivalo da će se inflacija vratiti u ciljane granice do kraja godine, dok je sada jasno da će taj povratak uslijediti tek sljedeće godine.
Navodi da je jedan od ključnih faktora rast cijena hrane, kao i određenih usluga, posebno komunalnih. Kada je riječ o cijenama hrane, glavni faktori su poljoprivredna sezona i klimatski uslovi, koji u velikoj mjeri određuju prinose. Postoje i drugi aspekti, poput upravljačkih odluka na nivou grada ili države koje se tiču cijena komunalnih usluga, grijanja i slično.
"Najavljen je rast cijena komunalija. Ako se kroz Zakon o budžetu Republike Srbije za 2026. predvidi značajan rast plata zaposlenih u javnom sektoru i penzija, to je faktor koji također doprinosi stalnoj, upornoj inflaciji. Treba spomenuti i promjenu tarifne politike koja se odnosi na struju. Ako se smanji granica za crvenu zonu, to znači da će neki građani i velik broj kompanija biti suočeni s višim troškovima, što može preći na cijene usluga i na kraju na inflaciju", objašnjava Đukić, te dodaje da na uvoznu inflaciju ne možemo utjecati, ali ona može biti značajan faktor inflacije u Srbiji.
Hrvatska
Harmonizovani indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj u augustu je iznosio 4,6 posto, što označava blagi rast u odnosu na jul (4,5 posto) i jun (4,4 posto). Uprkos ovom rastu, stopa inflacije ostaje uglavnom stabilna od proljeća i znatno niža u poređenju s razdobljem visoke inflacije prethodnih godina. Najveći doprinos rastu cijena daju poskupljenja hrane i energenata, kao i rast troškova usluga.
Finansijski analitičar Hrvoje Japunčić iz Decentia Advisoryja ističe da su cijene usluga i hrane, pogotovo tokom snažne turističke sezone, glavni generatori finansijskih pritisaka na cijene.
"Naša ekonomska baza i snaga ljudi su još uvijek na nižim nivoima u odnosu na prosjek Evropske unije i razvijenije zemlje. To je ono što dodatno potencira taj izraženi rast. Cijene hrane su podstaknute problemima u poljoprivredi: klimatskim promjenama, ali i specifičnim problemima u strukturi hrvatske poljoprivrede. Mogli bismo, kad podvučemo crtu na kraju 2025, biti negdje na nivou inflacije između tri i 3,5 posto. U 2026. bismo se mogli spustiti na nivo između dva i 2,5 posto. Cijene hrane će i dalje biti izazov, kao i cijene usluga koje ostaju glavni generatori inflacije", zaključuje Japunčić.
Slovenija
Godišnja stopa inflacije u Sloveniji, prema najnovijim podacima, zaustavila se na tri posto. Najviše su je podsticale cijene hrane i bezalkoholnih pića, a ta tendencija primjećuje se već nekoliko mjeseci. "Ova stavka u potrošačkoj korpi ima gotovo 19-procentni udio i te promjene cijena utječu i na cijelu korpu", pojasnio je glavni analitičar Gospodarske zbornice Slovenije Bojan Ivanc.
Cijene hrane rasle su drugom najvećom brzinom u eurozoni, a Slovenija se prema njegovim riječima tu donekle izdvajala. Pritom su najviše porasle cijene mesa, maslaca i mlijeka. Vrijeme je snažno utjecalo na formiranje cijena, jer je loša žetva značila više cijene voća i povrća, ali i stočne hrane. Na cijene mesa utječe i veličina stada. Na svjetskom nivou su porasle cijene kafe i kakaa.
"Kad sam pogledao dodatu vrijednost u segmentu trgovine u prvom i drugom tromjesečju, nije se pokazalo da su trgovci u tom periodu povećali marže. Rekao bih da ovaj rast cijena u velikoj mjeri proizlazi iz elementa niže ponude", dodao je Ivanc.
Smatra da sljedeća godina neće biti tako sušna kao ova, te da će cijene hrane rasti manjim intenzitetom. U drugim segmentima u Sloveniji porasle su cijene usluga, sportskih usluga, a najveći međugodišnji rast cijene imale su beletrističke knjige, koje su poskupjele za 29 posto.
Sjeverna Makedonija
Ako ne dođe do globalnih šokova, u narednom razdoblju očekuje se određena stabilizacija inflacije u Sjevernoj Makedoniji, ali je prerano to reći, jer podaci pokazuju da ona može i dalje fluktuirati, izjavila je izvršna direktorica Finance Thinka Blagica Petreski.
Potrebna je jasna strategija za ublažavanje inflacije, što znači da u području fiskalne politike na srednji i dugi rok treba da postoji disciplinovana fiskalna politika, posebno u smislu ograničavanja rasta plata i penzija, dok će monetarna politika vjerovatno ostati restriktivna kroz duži period, budući da je bazna inflacija veća od ukupne inflacije, rekla je Petreski.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...