U Bosni i Hercegovini (BiH) rast plata i cijena i dalje oblikuje svakodnevicu građana. Dok primanja nominalno rastu, troškovi hrane, energije, zdravstva i usluga prate taj trend, pa kupovna moć ostaje ograničena. Ovaj začarani krug pokazuje koliko inflacija i dalje pritišće domaćinstva, dok nedostatak strukturnih reformi otežava trajno poboljšanje životnog standarda.
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu 2025. godine, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su porasle za 0,2 odsto, ali je godišnja inflacija znatno viša i dosegla je 4,8 odsto.
U odnosu na jul prošle godine, hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 10,8 odsto, restorani i hoteli za 7,5 odsto, zdravstvo za 6,1 odsto, rekreacija i kultura za 4,9 odsto, ostala dobra i usluge za 3,8 odsto, a alkoholna pića i duvan za 3,7 odsto.
Čitaj više
Inflacija jede plate u Federaciji BiH
Cijene u Federaciji BiH u julu su u prosjeku porasle 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok godišnja inflacija iznosi 4,5 posto, pokazuju zvanični podaci. Prosječna neto plata ostaje znatno niža od stvarnih troškova života, pokriva tek 49,6 posto Sindikalne potrošačke korpe, što jasno ukazuje na sve dublji jaz između rasta troškova i primanja građana.
22.08.2025
Inflacija u BiH više nije uvozna – proizvod je domaće politike
Stručnjaci procjenjuju da bi poskupljenje struje moglo dodatno pogurati inflaciju za 0,4 postotna poena u četvrtom kvartalu, posebno uzimajući u obzir značaj energenata u potrošačkoj korpi.
30.07.2025
U kojim sektorima u BiH se najbolje zarađuje
I dok se većina radnika bori s rastućim troškovima, u pozadini se i dalje bilježe ekstremno visoke mjesečne zarade u određenim sektorima – donosimo vam pregled najvećih neto plata isplaćenih u Bosni i Hercegovini, saznajte koji su to trenutno najplaćeniji sektori.
05.07.2025
Premijer Nikšić za Bloomberg Adriju odgovara na tri najbitnija ekonomska pitanja
Nikšić ističe kako neradna nedjelja ostaje prioritetno socijalno pitanje, ali se razmatra fleksibilan model s maksimalno 18 radnih nedjelja godišnje, uz jasne uvjete i zaštitu prava radnika. Minimalna plata od 1.000 KM pokazala se opravdanom mjerom, suprotno crnim prognozama – broj zaposlenih je ostao stabilan, a broj novih firmi i poreskih obveznika raste.
02.06.2025
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za juni 2025. godine, u odnosu na juni 2024. godine, nominalno je viša za 14,3 odsto. Za isti taj period realni indeks je bio veći za 9,2 odsto.
Belma Čolaković, glavni ekonomista Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ističe da je inflacija ubrzala od oktobra prošle godine, što je dodatno intenzivirano početkom 2025. godine zbog niza razloga, a jedan je svakako povećanje cijena energenata na domaćem tržištu, kao i rast minimalnih plata.
"Cijene su dosta porasle u sektorima u kojima imamo povećanje prosječne plate kroz kolektivne ugovore, kao što je sektor zdravstva, imamo tu i administrativne pomoćne i uslužne djelatnosti i rast minimalne plate nije bio samo u djelatnostima u kojima su radnici imali najniže plate nego je došlo do korekcije u svim djelatnostima naviše", istakla je Čolaković.
Izvjesno je da će CBBiH u jesenjem krugu projekcija korigovati naviše procijenjenu inflaciju za 2025. godinu, a koja je ranije procijenjena na 3,5 odsto.
Centralna banka BiH, dodala je Čolaković, ima vrlo ograničene, gotovo nikakve alate da ublaži inflaciju jer trenutno inflatorni pritisci dolaze sa strane ponude, a ne sa strane potražnje.
"Nije prekomjerna potrošnja kućanstava ta koja podiže inflaciju, u slučaju čega bismo mogli djelovati kroz instrument obavezne rezerve. Inflatorni pritisci dolaze iz međunarodnog okruženja, zbog uvođenja tarifa od SAD-a, zbog rasta cijena nafte, minimalne plate i električne energije. Bez obzira na odabrani aranžman monetarne politike, bilo koja centralna banka je vrlo ograničena u djelovanju i usporavanju inflatornih pritisaka u takvom okruženju", kazala je Čolaković.
Dodala je da međunarodne institucije, uključujući Evropsku komisiju, stalno govore vlastima u BiH da se moraju ubrzati strukturne reforme koje će sigurno povećati ekonomski rast bez nužnog rasta inflacije. "To je nešto u čemu smo jako spori, nažalost", naglasila je Čolaković.
Cijeli razgovor sa Čolaković pogledajte u videu Bloomberg Adria TV.
Podsjećamo, ekonomski analitičar Admir Čavalić ranije je za Bloomberg Adriju upozorio da su unutrašnji faktori postali glavni pokretač inflacije. Jedan od ključnih uzroka je, tvrdi, dramatičan rast minimalne plate koji je u oba entiteta doveo do povećanja bruto cijene rada. Taj rast je direktno podigao cijene usluga i domaćih proizvoda, te se prelio i na druge sektore.
.webp){kind=icon}
