.webp){kind=icon}
Rusija je izbjegla ekonomski debakl zbog rata predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, što je bio uvodni čin krize koja se sporo rasplamsava i koja će se odigrati u godinama koje dolaze.
Ekonomija koju je Putin nekada želio da učini jednom od pet najvećih na svijetu, na putu je da izgubi 190 milijardi dolara bruto domaćeg proizvoda do 2026. u odnosu na svoju predratnu putanju, prema Bloomberg Economicsu, što je otprilike ekvivalent cjelokupnom godišnjem BDP-u zemalja poput Mađarske ili Kuvajta.
Ali čak i dok je Rusija bilježila kontrakciju treći kvartal zaredom do kraja 2022. godine, njen pad tokom cijele godine bio je djelić kolapsa od predviđanog pada od skoro 10 odsto mjesec nakon invazije. Centralna banka je zabilježila pad od 2,5 odsto u prošloj godini, a projekcija rasta bi mogla da se nastavi već ove godine.
Bloomberg Mercury
Pad se vjerovatno intenzivirao u prošlom kvartalu na godišnjem nivou i mogao bi biti još gori na početku ove godine, kažu analitičari koje je anketirao Bloomberg. U onome što bi bilo najoštrije smanjenje od vrhunca globalne pandemije, podaci koji će biti objavljeni u petak pokazaće da je BDP pao za 4,6 odsto godišnje u četvrtom kvartalu, pokazala je Bloombergova anketa.
"Efekat sankcija je produžen", rekao je Oleg Vyugin, bivši visoki zvaničnik centralne banke i ministarstva finansija. "A proces sankcija nije završen. Uvodi se sve više novih".
Sankcije nisu obuhvatile veliki ruski izvoz od vitalnog značaja za svjetska tržišta, kao što su nafta i gas i poljoprivredni proizvodi, iako su u posljednjih nekoliko mjeseci dodata neka ograničenja za energiju.
Ipak, do sada pokazana otpornost govori o višegodišnjim naporima tehnokrata bliskih Putinu da ojačaju ekonomiju od poremećaja uzrokovanih politikama koje su odlagale neočekivane prihode od energije i pokušavale da Rusiju učine manje zavisnom od nekog uvoza.
Sada je u pitanju Putinova sposobnost da održi najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata nastavljajući da raspolaže resursima, ali bez antagonizacije stanovništva koje je sve više zabrinuto za svoje finansijsko blagostanje.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Velike zemlje sa kontrolom ključnih resursa, kompetentnim kreatorima ekonomske politike i moćnim saveznicima neće se raspasti čak ni pred veoma oštrim sankcijama. Rusija ima sve četiri stavke."
—Alexander Isakov, ruski ekonomista.
Posao će ove godine biti samo teži dok se Putinova vlada utrkuje da spriječi kolaps prihoda od nafte i poveća potrošnju na socijalne programe u vrijeme kada mobilizacija stotina hiljada muškaraca prazni tržište rada.
Analiza Bloomberg Economics-a identifikovala je nekoliko tragova ekonomskog opstanka Rusije nakon uvođenja sankcija bez presedana, koje su uključivale zapljenu imovine usmjerene na pojedince bliske Putinu i blokadu oko 300 milijardi dolara međunarodnih rezervi.
Bloomberg Mercury
Potreba SAD-a i njenih saveznika da zadrže pristup energiji navela ih je da naprave kompromis u balansiranju kaznenih poteza sa sopstvenim interesima. Rusija je zapravo crpila više nafte, a visoke cijene roba značile su da je zarađivala dovoljno da podmiri svoj prihod od potražnje iz Kine i Indije.
Zemlje koje čine više od 30 odsto globalnog BDP-a održavale su trgovinske veze i uzdržavale su se od osude invazije, omogućavajući Rusiji da obnovi lance snabdijevanja i izbori se sa ekonomskom izolacijom.
Za Vyugina, ruskog bankara i ekonomistu veterana, sankcije su bile "manje udarac nokautom nego lagani ubod".
Zaokret u trgovini ka zemljama koje nisu uvele sankcije i ogromno povećanje državne potrošnje su među razlozima zašto je Međunarodni monetarni fond dao Rusiji najveću reviziju naviše u izgledima među glavnim ekonomijama za ovu i sljedeću godinu.
Jednako ključne za suzbijanje štete bile su hitne mjere koje su spriječile finansijski krah, navodi Bloomberg Economics.
Pored kontrole kapitala, naglo povećanje kamatnih stopa — koje je od tada više nego preokrenuto — spriječilo je finansijsku krizu. To je, međutim, imalo svoju cijenu, što je dovelo do smanjenja kreditiranja stanovništva i štetilo potrošnji.
Prag bola
Skoro godinu dana nakon rata koji je doveo borbu u finansije i trgovinu – kao i na bojno polje – Putin će možda otkriti da ekonomski bol nije dovoljno jak da promijeni njegovu vojnu računicu.
Ipak, ekonomija koja se sada oblikuje će se pojaviti zakrčena, kako bude dublje klizila u načine preživljavanja.
Premještanje radnika iz fabrika na prvu liniju smanjuje ponudu radne snage i može oduzeti pola procentnog poena od rasta privatnog sektora u 2023, prema Bloomberg Economicsu. Rat će takođe dodatno poremetiti demografske izglede koji ukazuju da bi radno sposobno stanovništvo Rusije moglo da se smanji za 6,5 odsto u narednoj deceniji.
A skupi izdaci za odbranu i socijalne programe već su povećali potrošnju savezne vlade za 25 odsto prošle godine, dok su povećali zaposlenost u javnom sektoru za 300.000.
Iako će izbjeći krah, ruska ekonomija će ostati pod pritiskom i još uvijek je na putu da do 2026. bude 8 odsto manja nego što bi to bilo da Putin nije naredio napad na Ukrajinu u februaru 2022, ocjenjuje Blumberg Economics.
"Smanjenje uvoza tehnologije dugoročno smanjuje potencijal rasta privrede, umjesto da dovede do jednokratnog pada koji se materijalizuje u jednoj godini", rekla je Natalia Lavrova, glavni ekonomista u BCS Financial Group.
