Mogućnost recesije, kriza zbog troškova života i rastući dug dominirat će u globalnoj ekonomiji u iduće dvije godine dok traje borba za prevladavanje posljedica pandemije i rata u Ukrajini, objavio je Svjetski gospodarski forum (WEF) u godišnjem izvješću o globalnim rizicima, koje se temelji na anketiranju 1.200 profesionalaca iz vladinih institucija, poslovnog svijeta i udruga civilnog društva.
WEF, sa sjedištem u Ženevi, idući tjedan organizira tradicionalni svjetski gospodarski forum u Davosu.
Izvješće upućuje da će biti malo prostora za predah za zemlje koje se bore protiv energetske krize, inflacije, krize hrane i sigurnosnih izazova.
Čak 70 posto ispitanika navodi da će u kratkom roku gospodarstva biti volatilna i izložena višestrukim šokovima, dok se oko 20 posto boji "katastrofalnih scenarija" u desetljetnom razdoblju.
Neposredni rizik se vidi u krizi troškova života, a na dugi rok to su izazovi vezani za klimatska pitanja. Saadia Zahidi, direktorica u WEF-u, zabrinuta je da svijet možda ulazi u začarani krug.
"Vrlo malo vođa današnje generacije je prolazilo kroz ovakve oblike tradicionalnih kriza zbog hrane i energije, dok se istodobno moraju boriti s izazovima rasta duga ili klimatskim problemima", rekla je za televiziju Bloomberg.
"Trebat ćemo novi oblik liderstva koji je puno agilniji", dodala je.
Izvješće poziva na globalnu suradnju te upozorava: "Ako se vlade kvalitetno ne suoče sa sadašnjom krizom, riskiraju stvoriti društvene probleme na nezabilježenoj razini, dok investiranje u zdravstvo, obrazovanje i gospodarski razvoj slabi dalje urušavajući društvenu koheziju".
Primjerice, ulaganje u vojne troškove može smanjiti razinu potpora ranjivim kućanstvima i ostaviti neke zemlje u "stalnom stanju krize", kao i zanemariti hitnu potrebu za borbom protiv klimatskih promjena i gubitka biorazličitosti.
U najgorem slučaju, geopolitičko-ekonomski ratovi mogu voditi ka remilitarizaciji, povećati ekonomske napetosti i pogoršati kratkoročne i dugoročne rizike zbog čega zemlje moraju surađivati.
"U ovom već toksičnom miksu poznatih i rastućih globalnih rizika novi šok poput novog vojnog sukoba ili novi virus može postati neupravljiv. Klimatski i društveni razvoj moraju biti u središtu zabrinutosti globalnih čelnika kako bi se ojačala otpornost na buduće šokove", ističe Zahidi.
U izvješću se navodi da bi se svijet mogao naći u razdoblju "višestruke krize" u kojem skupina rizika postaje podloga za gomilanje budućih problema. Jedna takva prijetnja dolazi iz mogućeg natjecanja među zemljama za osiguranje društvima nužnih resursa poput hrane, vode i energije.