Sarajevo se treću godinu zaredom potvrđuje kao jedno od najdinamičnijih investicijskih središta u Bosni i Hercegovini, privlačeći sve veći broj domaćih i međunarodnih kompanija, uključujući i one s globalnih rang-lista.
Tako je kanton u 2024. privukao rekordnih 1,77 milijardi KM ulaganja, što je rast od 33 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio investicija usmjeren je u mašine, opremu i transportna sredstva, dok snažan interes bilježe i sektori odbrane, energetike, trgovine i industrije.
Paralelno s jačanjem investicijske aktivnosti, sve veći značaj dobija i regulatorni okvir.
Kreditni poslovi s inozemstvom redovno se evidentiraju jer predstavljaju važan izvor podataka za praćenje ekonomske politike i vanjskog duga, a novi pravilnik u Republici Srpskoj dodatno precizira način izvještavanja, rokove i obaveze za kompanije, poduzetnike i banke koje se zadužuju van zemlje.
Ove izmjene dolaze u trenutku kada su finansijska disciplina i transparentnost sve važnije za stabilnost tržišta.
Istovremeno, realni sektor osjeća i rast troškova poslovanja. Samostalni poduzetnici u RS u 2026. godini suočavaju se s višim minimalnim mjesečnim obavezama, prvenstveno zbog rasta doprinosa koji prate povećanje prosječne plate. Iako je osnovica ostala ista, ukupan iznos izdvajanja je veći, što dodatno opterećuje male poduzetnike i utječe na njihovu održivost.
Parlament BiH usvojio je izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) kojima se ukida izuzeće za igre na sreću i prvi put uključuje ova djelatnost u sistem indirektnog oporezivanja. Predloženi zakon, koji briše odredbu o oslobađanju priređivača igara na sreću plaćanja PDV-a, usvojen je po hitnom postupku i sada ide na razmatranje pred Dom naroda.
Šta je s tržištem rada
Dok globalni kriptoigrači poput Binancea Zapadni Balkan vide kao jedno od najdinamičnijih rastućih tržišta, zahvaljujući mladoj i tehnološki pismenoj populaciji te rastu interesovanja za digitalnu imovinu, realni sektor u BiH suočava se s ozbiljnim strukturnim izazovima.
Sandro Slukan (Privatni arhiv / ustupljena fotografija)
U intervjuu za Bloomberg Adriju, regionalni menadžer Binancea Sandro Slukan ističe da se kriptovalute sve brže šire i izvan urbanih centara, uz sve veći fokus na edukaciju i usklađivanje s regulatornim okvirom.
S druge strane, domaće kompanije, posebno u Federaciji BiH, bilježe rast troškova poslovanja zbog visokog broja dana bolovanja. Prosječan radnik godišnje izostane s posla i do 25 dana, što poslodavce može koštati više od 13.500 KM po zaposlenom, čineći bolovanja jednim od najskupljih i najmanje vidljivih poslovnih rizika. Ovakav raskorak između digitalnog rasta i pritisaka u realnoj ekonomiji dodatno naglašava složenost poslovnog okruženja u BiH.
Mnogi na bolovanju završe zbog stresa i burnouta. Sve veći rast pritiska i očekivanja dovodi do hroničnog umora i iscrpljenosti. U takvim okolnostima nastaje i novi turistički trend - turizam spavanja, koji kvalitetan san i oporavak pretvara u ključni motiv putovanja. Sve češće se pokazuje da san nije luksuz, već neophodan odgovor na tempo savremenog života i rada.
Depositphotos
Zadržavanja na granicama prijete izvozu i radnim mjestima
Prevoznici iz naše zemlje, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije tokom sedmice blokirali su teretne granične prelaze prema EU zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača u Šengenu i uvođenja Entry-Exit sistema (EES). Blokade su počele na prelazima Gradiška, Svilaj, Orašje i Brod, uz najavljeno učešće oko 75.000 kamiona iz regije.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, blokade već nanose ozbiljne štete privredi, posebno izvoznicima, s procijenjenim gubicima većim od 42 miliona KM i rizikom od otpuštanja radnika i gubitka dugoročnih ugovora. Prevoznici upozoravaju da su zbog važećih šengenskih pravila i EES-a izloženi kaznama, deportacijama i zabranama ulaska u EU, te traže hitno rješenje i obustavu blokada.
A kad govorimo o automobilima i njihovom uvozu, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u našu zemlju se uvoze luksuzni i supersportski automobili čija pojedinačna vrijednost prelazi 430 hiljada KM, dok je rekord iz 2024. godine dosezao gotovo 600 hiljada KM.
U 2025. godini najskuplji uvezeni automobil bio je Porsche 911 GT3 RS, vrijedan 436.833 KM, što potvrđuje da najviši segment tržišta ostaje stabilan.
Rast cijena putovanja i zlata te geopolitički rizici potresaju tržišta
Ryanair je povećao prognoze broja putnika i cijena karata za više od sedam posto u fiskalnoj 2026. godini, očekujući gotovo 208 miliona putnika, dok godišnja neto dobit kompanije prema procjenama može dosegnuti između 2,13 i 2,23 milijarde eura. Povećanje cijena karata dolazi u kontekstu stabilnijih isporuka aviona i rastuće potražnje za putovanjima.
Istovremeno, cijena zlata preskočila je 5.200 dolara po unci, podstaknuta padom američkog dolara, geopolitičkim tenzijama i povlačenjem investitora iz valuta i državnih obveznica.
Od početka godine zlato je poskupjelo više od 20 posto, dok je srebro zabilježilo rast od preko 50 posto, što pokazuje sve veći interes za sigurne investicije u nesigurnim vremenima.
U globalnom političkom kontekstu, američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je inicijative koje privatiziraju pristup rješavanju međunarodnih sukoba, uključujući osnivanje ekskluzivnog Odbora za mir. Cilj nije samo diplomatski, već i ekonomski.
.webp){kind=icon}
